Pretraživanje tekstova
Mlada loboda je odlična za pripremu variva, gustih supa, zeljanica i salata. Ukazuje na to da je zemljište vrlo plodno, a osim bele, najčešće je zastupljena i crvena loboda.
Bela loboda, lat. Chenopodium album je samonikla biljka, koju često iz svoje bašte izbacimo uz ostali korov. Ipak, trebalo bi da je pripremimo za ručak. Odlična je za pripremu variva, gustih supa, zeljanica i salata.
Vrlo je slična spanaću, pa se još zove i planinski ili francuski spanać. Ipak, za razliku od njega, ne odlazi tako brzo u seme. Ako ostavite nekoliko biljaka u vrtu i berete samo vrhove, ona će se obnavljati i moći ćete da je imate do kasne jeseni. Kada procveta, listovi će biti gorkasti.
Ova jednogodišnja, zeljasta biljka ima dubok, razgranat koren, a može da izraste do 1,5 metar, pa ako odlučite da je ostaviti u vrtu, pazite da ne smeta drugom zasadu.
Lobodu visine do oko 30 centimetara možete pripremati zajedno sa stabljikom, samo odvojite koren. Od nje napravite gustu supu ili skuvajte kao spanać. Možete je kuvati na lešo, poput blitve ili raštana ili koristiti za pitu zeljanicu. Sirovo lišće možete koristiti i kao salatu.
U slučaju da je loboda viša, starija, tada je i stabljika končastija, pa koristite samo list.
Loboda ukazuje na to da je zemljište vrlo plodno, a osim bele, najčešće je zastupljena i crvena loboda. Ostavite li biljku da se sama osemeni, iduće proleće ćete biti osigurani novim, mladim biljkama.
Loboda je bogata provitaminima A, vitaminom C, kalcijumom i gvožđem. U Americi je, navodno, uz maslačak najviše upotrebljavana kao samonikla jestiva biljka. Zanimljivo je da se kao povrće koristi još od mezolita. Ima blago laksativno delovanje, pa jako dobro "čisti creva".
U slučaju da zemlju tretirate veštačkim đubrivima, nemojte koristiti lobodu za jelo, jer skuplja štetne nitrite u svom lišiću.
Foto: Maja Celing Celić
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.