S vremenom se luk proširio svetom preko trgovačkih ruta u Evropu i Afriku, a zatim s evropskim kolonizatorima i u Ameriku. Njegova svestranost, dug rok trajanja i prilagodljivost različitim klimatskim uslovima doprineli su globalnoj popularnosti
Luk (Allium cepa), jedna od najstarijih kultivisanih biljaka na svetu, poznat je čovečanstvu već više od 5.000 godina. Arheološki dokazi ukazuju na to da se uzgajao u starom Egiptu, Mesopotamiji, Indiji i Kini, gde je imao prehrambenu, lekovitu i simboličku ulogu.
U Egiptu je bio sveta biljka, simbolizovao je večnost i čak se polagao u grobnice faraona.
U staroj Grčkoj i Rimu, je bio važan za ishranu vojnika i sportista, a Hipokrat ga je preporučivao kao lek. Tokom srednjeg veka, uz kupus i pasulj, bio je jedna od tri osnovne povrtarske kulture u Evropi te se koristio i kao valuta.
S vremenom se proširio svetom, preko trgovačkih ruta u Evropu i Afriku, a zatim s evropskim kolonizatorima i u Ameriku. Njegova svestranost, dug rok trajanja i prilagodljivost različitim klimatskim uslovima doprineli su globalnoj popularnosti.
Mladi luk (Allium fistulosum), iako ređe istican u istorijskim zapisima, prati čovečanstvo gotovo jednako dugo. Najraniji tragovi konzumacije potiču iz Starog Egipta i drevne Kine, gde se koristio u ishrani i medicini.
U prolećnim mesecima služio je kao prva sveža hrana nakon zime, zahvaljujući brzom rastu i blagom ukusu.
Kao simbol obnove i zdravlja, mladi luk je bio prisutan u raznim kulturama, od mediteranske do istočnoazijske, a tradicija njegove konzumacije u proleće živa je i danas.
Mladi luk brzo raste, spreman je za berbu već 30 do 60 dana nakon setve. Moguće ga je uzgajati u više ciklusa godišnje u toplijim područjima, što ga čini atraktivnim za male proizvođače i urbane baštovane. Iako je osetljiv na sušu i visoke temperature, njegova niska prostorna zahtevnost dodatno doprinosi dostupnosti.
Prema podacima World Integrated Trade Solution (WITS) iz 2021. godine, globalna proizvodnja luka iznosila je oko 106,59 miliona tona. Najveći proizvođači su: Indija sa 26,64 miliona tona, Kina (24,16 miliona t), Egipat (3,31 milion t).
Poređenja radi, proizvodnja mladog luka u 2021. godini bila je znatno manja. Kina, kao vodeći proizvođač, proizvela je 1,2 miliona tona, dok su Niger i Mali sledili sa 758 i 648 hiljada tona.
Ukupna svetska proizvodnja mladog luka čini manje od pet odsto ukupne proizvodnje ovog povrća, što je manje od 5 miliona tona godišnje.
Kina prednjači ne samo u proizvodnji, već i u potrošnji mladog luka, koji je sastavni deo svakodnevne ishrane. U Japanu, Koreji i Tajlandu takođe ima ključnu kulinarsku ulogu.
U Evropi i Severnoj Americi koristi se uglavnom sezonski, najviše u proleće i leto, a njegova popularnost raste s trendovima zdrave ishrane.
Među najvećim svetskim izvoznicima mladog luka su Meksiko i Holandija, dok ga najviše uvoze SAD, Nemačka, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan. Zbog osetljivosti proizvoda, mladi luk se najčešće izvozi svež i rashlađen.
U 2023. godini, Evropska unija uvezla je svežeg ili rashlađenog luka i ljutike u vrednosti od oko 797 miliona USD, što je 0,017odsto ukupnog uvoza. Holandija je izvezla proizvoda u vrednosti od 1,17 milijardi USD, podaci su World Integrated Trade Solution (WITS).
Prema istom izvoru, Hrvatska je te godine uvezla 27.417 tona luka i ljutike u vrednosti od 22,4 miliona USD, dok je sušeni luk uvezen za 3,71 milijuna USD.
Istovremeno, hrvatski izvoz sušenog luka bio je zanemariv, s glavnim odredištima u Sloveniji, Nemačkoj i Srbiji. Površina pod uzgojem luka u Hrvatskoj iznosila je 660 hektara, što ukazuje na visoku ovisnost o uvozu.
Srbija je proizvela oko 35.000 tona luka te izvezla više od 21.869 tona svežeg luka, najviše u Severnu Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, BiH i Hrvatsku. Uprkos manjoj proizvodnji u odnosu na svetske lidere, Srbija se ističe kao regionalno izvozno središte.
Bosna i Hercegovina je u 2023. godini proizvela oko 37.154 tona luka te uvezla 233.373 kg sušenog luka, većinom iz Indije i Egipta. Izvoz svežeg luka iznosio je 333.268 kg, a glavna tržišta bila su Hrvatska, Austrija i Srbija.
Mladi luk, iako često u senci svog "zrelog“ srodnika, stolećima je prisutan u ishrani civilizacija širom sveta. Njegova skromna, ali važna uloga u globalnoj proizvodnji i trgovini sve je relevantnija, posebno u kontekstu potražnje za svežom, nutritivno vrednom i brzo dostupnom hranom.
Uz bogatu istoriju, kulinarsku svestranost i simboliku zdravlja i obnove, mladi luk i dalje ostaje tihi, ali neizostavni element globalne prehrambene scene.
Naslovna fotografija: Shutterstock/artistdesign.13, Depositphotos/Mita Stockimages)
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor