Ostaju li vam delovi ploda zeleni, svetložuti ili sivozeleni, čak i kada ostatak potpuno sazri?
Nepravilno sazrevanje plodova paradajza, poznato i pod nazivom blotchy ripening ili blotchy paradajz, česta je fiziološka pojava u plasteničkoj proizvodnji, naročito u negrejanim objektima.
Manifestuje se tako da delovi ploda ostaju zeleni, svetložuti ili sivozeleni, čak i kada ostatak potpuno sazri. Ova pojava nije rezultat bolesti ili štetočina, već kombinacije različitih stresnih faktora.
Najčešći uzroci blotchy paradajza:
Nisu svi hibridi jednako osetljivi. Visoki hibridi paradajza najčešće pokazuju simptome neravnomernog sazrevanja na jednoj do dve etaže (donji spratovi plodova), dok ostatak biljke daje plodove koji normalno sazrevaju. Kada se uoči problem, obično je kasno.
Naime, simptomi postaju uočljivi tek kada plod počne da menja boju. Nažalost, tada je već kasno za preventivne mere. Pojačana prihrana kalijumom u toj fazi može samo delimično da ublaži štetu.
Kao preventivna mera, preporučuju se hibridi manje osetljivi na stresne uslove. Takođe, paradajz treba uzgajati u optimalnom sklopu – ni previše gusto, ni previše retko – kako bi se osigurala dobra osvetljenost i prozračnost.
Održavajte pravilan odnos azota i kalijuma, te vodite računa o pH vrednosti rastvora i zemljišta (idealno blago kiselo). U ranim fazama rasta, korisna može biti primena mikroelemenata poput bora i cinka, koji pomažu u pravilnom razvoju i otpornosti biljke.
Nepravilno sazrivanje paradajza je rezultat kombinacije stresnih faktora i grešaka u ishrani. Ključ leži u prevenciji, pravilnoj agrotehnici, uravnoteženoj ishrani i izboru otpornih hibrida. Kada se jednom pojavi, štetu je teško nadoknaditi, pa je zato važno reagovati na vreme.
Tagovi
Autor