Pretraživanje tekstova
U ovom mesecu se, bez obzira na visoke temperaturne vrednosti, nastavlja setva i sadnja za dozrevanje u septembru i oktobru
Setva povrtnih kultura nastavlja se i u julu, za dozrevanje u septembru i oktobru.
Jul je mesec u kojem intenzivno navodnjavamo i prihranjujemo povrtne kulture i štitimo ih od bolesti i štetočina. Takođe, nakon obranih kultura zemjište se prekopava i po mogućnosti malčira kako bi se sprečilo isušivanje vlage.
Nakon kiše povrće treba okopati, opleviti i prihraniti.
Ipak, u ovom mesecu se, bez obzira na visoke temperaturne vrednosti, nastavlja setva i sadnja za dozrevanje u septembru i oktobru.
Krastavci posejani do polovine jula dospeće za sveže korišćenje i zimnicu. Oni zahtevaju puno vlage pa ih redovno zalivajte i zaštitite malčem. Najbolje ih je sejati na mesto na kojem je rastao grašak. Redovno ih prihranjujte. Poput krastavca, i tikvice su pogodne za setvu u julu. Imaju iste zahteve za navodnjavanjem, zaštitom i prihranom kao krastavci.
Korenasto povrće poput šargarepe, peršuna, cvekle i rotkve takođe je prikladno za setvu u srpnju. Odaberite rane sorte koje imaju kraće vreme vegetacije i koje su otporne na visoke temperature. Zemljište treba da bude rastresito i dobro drenirano. Redovno ih zalivajte, posebno u ranim fazama rasta, a u slučaju toplih talasa postavite mrežu za zasenjivanje i malčirajte tlo.
Ovog meseca se seju, ali i sade kupusnjače kao što su kupus, kelj, karfiol, keleraba. Pre setve i sadnje zemljište obogatite kompostom ili stajnjakom, a redovno ih prihranjujte azotnim đubrivom i nešto manje kalijumom i fosforom. U nedostatku kiše, obilno zalivajte i malčirajte. Kontrolišite štetočine, jer ih u ovo vreme napada kupusni moljac, muva, lisne vaši, leptiri kupusari, tripsi i puževi.
Iako većina salata ne voli visoke temperature, ipak možete posejati radič, endiviju, lollo rosso, mizunu. Koristite mreže za zasenjivanje ili ih posejte u senci većih biljaka kako biste ih, dok su vrlo mlade, zaštitili od jakog sunca. Redovno i obilno ih zalivajte.
Mahunarke posejane do sredine jula davaće obilan rod do prvih mrazeva. Pre setve ih umočite u vodu, a kasnije redovno zalivajte i okopavajte. Kada narastu oko 15 cm, zagrnite ih zemljom i malčirajte. Ako su prilikom cvetanja temperature jako visoke, zasenite ih, jer će inače odbaciti cvet.
Tagovi
Kalendar radova Setva u julu Sadnja u julu Dozrevanje u jesen Letnja setva Setva tikvica
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.