Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kupus
  • 11.02.2026. 08:00

Vreme za sadnju kupusa u zaštićenom prostoru - na šta obratiti pažnju?

Glavičasti kupus (Brassica oleracea L. var. capitata) se javlja u dve forme i to kao beli i crveni kupus. Ekstra rani i rani kupus može se vrlo uspešno gajiti u zaštićenom prostoru (plasteniku).

Vreme za sadnju kupusa u zaštićenom prostoru - na šta obratiti pažnju?
Foto: Shutterstock/Orest lyzhechka
32
0
0

Kupus je biljka koja potiče iz Sredozemlja, odnosno iz Mediteranskog gen centra. Zahvaljujući dobroj adaptabilnosti raširio se po celom svetu, te su se razvili brojni kultivari. Upotrebljava se u svežem, kuvanom ili konzervisanom stanju naročito tokom zime. Ima poseban značaj u ishrani ljudi. Sadrži u proseku šest do 10 odsto suve materije, četiri do 12% ugljenohidrata, jedan do 2% belančevina, te 3 - 50 mg % C vitamina, po čemu ima posebnu važnost u ishrani tokom zimskih meseci.

Glavičasti kupus (Brassica oleracea L. var. capitata) se javlja u dve forme i to kao beli i crveni. Ekstra rani i rani može se vrlo uspešno gajiti u zaštićenom prostoru (plasteniku), te će iz tog razloga biti opisana njegova proizvodnja.

Uslovi uspevanja

Kupusnjače spadaju u grupu povrća sa malim zahtevima za temperaturom. Međutim, optimalna temperatura za nicanje iznosi 18oC, pri kojoj niču za dva ili tri dana. Već u kasnijim fazama razvića podnose i niske, pa čak i negativne temperature u kratkom vremenskom periodu. Za rast i razvoj ove biljke idealne su temperature od 15 - 20oC, mada kupus raste i pri značajno višem temperaturnom intervalu.

stabljike kupusa
Idealna temperatura za razviće je od 15-20 stepeni (foto: Depositphotos/gorvik)

Kupusi pripadaju grupi biljaka dugog dana, te za formiranje razvijene lisne mase zahtevaju duži dan od 12 časova. Poseban značaj svetlost ima u fazi rasada jer sprečava izduživanje stabla i lošije formiranje lisne mase.

Jako je bitno da se gaje na ocednim zemljištima (60-70% PVK) i vlažnosti vazduha 60-85 %. Najbolje reaguju na neutralnu reakciju zemljišta (pH = oko 7).

Rast i razviće ranog sortimenta

Seme se ne seje duboko i pokriva se slojem kvarcnog peska od maksimalno pet milimetara debljine. Svaka dublja setva utiče na produžavanje perioda nicanja i neujednačenost ponika (mladih biljčica) po veličini i porastu. Idealna temperatura iznosi oko 18oC, pri kojoj kupus niče za tri dana. Nakon nicanja, porast treba usporiti, te se temperatura spušta na 12oC, pa čak i do 10oC, da ne bi došlo do izduživanja biljaka. Vlažnost supstrata treba držati na nešto višem nivou (80%), jer je potrebna voda za bubrenje i pucanje semenjače semena, kao i za izrastanje klice. Ova faza traje sve do formiranja klicinih listova, srcastog oblika.

U fazi rasada formiraju se prvi listovi i to obično pet do sedam listova, koji su spiralno raspoređeni na stablu. Dužina rasadničkog perioda kod rane i ekstra rane proizvodnje kreće se 45 - 55 dana. Optimalna temperatura u početnom periodu razvoja je 18oC, a pri kraju rasadničkog perioda kreće se sve do 12oC. Jako bitna stvar je da rasad ne prestari, jer se koren sporo i veoma loše regeneriše.

Niska cena kupusa "ore" njive povrtara

Fenofaza formiranja lisne rozete je izuzetno važna za formiranje prinosa. Na dužinu ove fenofaze direktno utiče kvalitet rasada, jer se sa kvalitetnijim rasadom u hranljivim kockama (4-6x4-6 cm) smanjuje stres, koji se kod biljke izaziva presađivanjem. Rezultat toga je ubrzano formiranje lisne rozete i formiranje glavice. Ova faza nakon rasađivanja traje od 20 - 30 dana, a idealna temperatura je od 12 - 18oC.

Kada se formira oko 20 listova rozete počinje formiranje glavice. Ova faza traje 30 - 40 dana u zavisnosti od ranostasnosti hibrida, ali i od željene veličine glavice. Optimalna temperatura zavisi od vlage (60-80%), ali se kreće u granicama od 12 - 20oC.

Sadnja

Kupus se sadi na prethodno dobro pripremljeno i pođubreno zemljište. Za ranu proizvodnju u plastenicima, ali i na otvorenom polju preporučuje se sadnja na razmak 50 x 30 - 40 cm, u zavisnosti od hibrida. Tako se dobija sklop od 50.000 do 66.000 biljaka/ha. Najčešći rok sadnje kod nas u zaštićenom prostoru je u periodu od 15. do 20. februara, a za ranu proizvodnju na otvorenom od 15. do 20. marta. U plastenicima, sadnja se izvodi izvlačenjem pravca redova uz pomoć konopca na tačno određeni međuredni razmak, dok se razmak supstratnih biljaka u redu najlakše reguliše uz pomoć štapića određene dužine.

plastenik rasađenog kupusa
Sadnja u plastenicima sredinom februara (foto: Gordana Nastić)

Mere nege

Pokrivanje biljaka agrotekstilom je neophodna mera, posebno kod rane i ekstra rane proizvodnje. Agrotekstil kupus štiti od niskih temperatura, koje mogu oštetiti vegetacioni vrh i usporiti porast biljke ili je potpuno uništiti. Agrotekstil se postavlja prostim prekrivanjem biljaka, s tim što se na ivicama mora nabaciti zemlja. Razlika u temperaturi iznad i ispod agrila može biti i do 5oC, što je ponekad izuzetno značajno. Agrotekstil se na biljkama može zadržati sve do momenta kada prestane opasnost od pojave mrazeva. Upotreba agrila omogućava i nešto raniju proizvodnju u plastenicima.

Međuredna kultivacija preporučuje se nakon svakog zalivanja, sve do momenta zatvaranja redova, kada se više međuredna kultivacija ni tehnički ne može izvesti. Sem efekta na ponike (mlade biljčice) korovskih biljaka značaj kultivacije je i u aeraciji zemljišta, odnosno u razbijanju pokorice koja sprečava disanje korena. Na manjim površinama obavlja se ručno - okopavanjem.

Kupusova sovica (Mamestra brassicae), kupusova vaš (Brevicorinae brassicae) i mali kupusar (Pieris brassicae) su najopasnije štetočine. Kupusova buva (Phyllotreta spp.) je opasna nakon sadnje. Moraju se preduzeti sve potrebne mere protiv bolesti kupusa koje izazivaju Peronospora (plamenjača) i Alternaria (pegavost). Neophodna je upotreba adheziva-okvašivača sa pesticidima, budući da ovo povrće ima lišće sa voštanom prevlakom.

Berba

Preporuka je da se vrši ručna berba iznad prvog sprata donjeg lišća, ali presecanjem stabla kupusa nožem, tako da deo listova rozete ostane zajedno sa glavicom. Premešta se iz ruke u ruku i do prikolice se ređa u boks palete, tako da se stablo okrene na gore. Boks palete su dimenzija 160 x 120 x 125 cm ili 240 x 100 x 110 cm. Prinos kupusa kod navedenog načina proizvodnje kreće se od četiri do 10 kg/m2. Bitno je da se proizvedeni kupus stavlja u promet nakon skidanja zaštitnih listova, koji se ne drže čvrsto uz glavicu. Za tržište za ranu proizvodnju najviše se traže glavice od 0,8 - 1,4 kg.

Današnji hibridi nisu namenjeni dugotrajnom čuvanju. Od momenta kada su tehnološki zreli, već nakon osam do 10 dana ukoliko se ne iseku, dolazi do pucanja glavica i početka prorastanja cvetonosnog stabla. Morfološki, to su mekane glavice namenjene isključivo svežoj potrošnji. Maksimalna dužina čuvanja je na 2oC i zajedno sa transportom iznosi oko 14 dana. Neophodno je pravilno ophođenje sa glavicama kupusa i da pretrpe što manje udara i oštećenja sve do samog momenta transporta.


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo... Više [+]

Tagovi

Kupus Sadnja Kupusnjače Rast i razviće Agrotekstil Međuredna kultivacija Berba


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.