Pretraživanje tekstova
Epidemijom je obuhvaćeno pet evropskih zemalja, a mogu se očekivati novi slučajevi.
Moguća je povezanost epidemije bakterijom Salmonella Agona na području više zemalja sa gotovom hranom, istakli su stručnjaci iz EFSA-e i ECDC-a (Evropske agencije za sigurnost hrane i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti). Naime, broj prijavljenih slučajeva ljudi zaraženih bakterijom S. Agona iznosi 147, a epidemijom je obuhvaćeno pet evropskih zemalja. U Velikoj Britaniji prijavljeno je 129 obolelih, u Finskoj 15, a u Danskoj, te Nemačkoj i Irskoj po jedan slučaj.
"Na temelju raspoloživih informacija, stručnjaci iz EFSA-e i ECDC-a sugerisali su da bi gotova hrana (engl. ready-to-eat), koja sadrži krastavce i proizvedena je u Velikoj Britaniji, mogla biti izvor zaraze. Uprkos tomu, nisu mogli da identifikuju specifičnu tačku u proizvodnom lancu gde se kontaminacija dogodila.
Stručnjaci upozoravaju da se mogu očekivati novi slučajevi oboljenja, sve dok se tačno ne identifikuje izvor infekcije i tačno mesto kontaminacije u proizvodnom lancu. Od početka 2017. godine zabeleženo je 122 slučaja, dok je u vremenu od 2014. do 2016., naknadnim istraživanjem, s ovom epidemijom povezano preostalih 25 slučajeva.
Ceo tehnički izveštaj "Moguća povezanost epidemije sa bakterijom Salmonella Agona u više zemalja sa gotovom hranom" pročitajte ovde.
Izvori
Hrvatska agencija za hranu HAH
Tagovi
Hrana Salmonella Agona Epidemija Bakterija
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.