Prehlada i začepljen nos najčešće su tegobe kod dece, a roditelji često traže prirodne načine za ublažavanje simptoma. Može li beli luk da bude rešenje?
Prehlada i začepljen nos često pogađaju najmlađe, a mnogi roditelji posežu za prirodnim lekovima među kojima se ističe beli luk koji je poznat po svojoj lekovitosti. Ipak, da li je to stvarno efikasan i siguran način za ublažavanje simptoma istražio je portal foodfacts.news.
Dr sc. Eva Pavić navodi da nema dovoljno kliničkih studija, preglednih radova niti meta analiza na ovu temu. "Zato, to možemo smatrati naučno nepotkrepljenim popularnim verovanjem, ali i bezopasnom intervencijom s potencijalnim pozitivnim delovanjem ako se ne primjenjuje kao potpuna zamena za preporučenu medicinsku terapiju", kaže Pavićeva.
Prema njenim rečima, uopšteno možemo reći da je luk poznat po svojim protivupalnim, antibakterijskim i antivirusnim svojstvima zbog sadržaja alicina, aktivnog jedinjenja i neka istraživanja sugerišu da može pomoći u jačanju imuniteta, smanjenju simptoma prehlade i ubrzavanju oporavka.
Kako kaže, pozitivan protivupalni i antibakterijski efekat verovatno je rezultat sinergijskog odnosno zajedničkog delovanja više prisutnih komponenti poput vitamina C i flavonoida kao što je to npr. kvercetin. Ključna biološki aktivna komponenta luka i belog luka je alicin koji je već spomenut, ali važno je znati da on svoj puni potencijal pruža tek kada ga zgnječimo/usitnimo.
Međutim, dodaje, važno je napomenuti da su studije na tu temu obuhvatale samo odrasle osobe ili su sprovedene u laboratorijskim uslovima, dok je istraživanje na deci u ovom području limitirano.
"Treba imati na umu da prirodni lekovi uključujući luk ne bi trebali da budu zamena za savet lekara, posebno kada je reč o deci jer prehlade mogu biti ozbiljnije kod mlađih osoba ili uzrokovati komplikacije koje zahtevaju medicinsku intervenciju", upozorava ona.
Nutricionistkinja Pavić napominje da on može da izazove iritaciju usta, grla ili želuca, posebno kod osetljive dece i da prekomerno konzumiranje može izazvati probavne smetnje poput gasova, nadutosti ili žgaravice. Takođe upozorava da bi, ako dete uzima druge lekove za prehladu, luk mogao da ima interakcije koje mogu da utiču na efekat tih lekova.
Kod dece, naglašava, sa istorijom respiratornih alergija može da pogorša simptome i isto tako poziva na oprez kod dece s bubrežnim problemima ili bubrežnim bolestima koji bi trebali da izbegavati konzumaciju velikih količina.
Nikako se ne preporučuje tzv. narodnim lekovima menjati preporučeno konvencionalno lečenje, ističe Pavićeva
U svakom slučaju, ističe da prehlada i druge bolesti mogu imati različite uzroke, pa je važno dobiti tačnu dijagnozu od pedijatra. "Simptomi poput kašlja, groznice ili začepljenog nosa mogu ukazivati na razne bolesti uključujući bakterijske infekcije, viruse, alergije ili čak ozbiljnije bolesti poput upale pluća", napominje.
Ukazuje na to da samostalno lečenje bez odgovarajuće dijagnoze može odložiti pravovremeno lečenje i povećati rizik od komplikacija, pa za izvlačenje maksimalne koristi iz luka i uspešniju borbu s infekcijama preporučuje da ga uključimo u svakodnevnu ishranu zajedno s voćem, povrćem, žitaricama, ribom, fermentisanom i drugom hranom koja ima pozitivan uticaj na jačanje imuniteta.
"Nikako se ne preporučuje tzv. narodnim lekovima menjati preporučeno konvencionalno lečenje", zaključuje ona.
U stručnom pregledu koji obuhvata sistematsko ažuriranje pretkliničkih i kliničkih podataka o antivirusnom potencijalu belog luka navodi se da su alicin i njegovi derivati najperspektivnija organosumporna jedinjenja (OSC) belog luka i da su odgovorni za nekoliko terapeutskih efekata uključujući prevenciju virusnih infekcija.
Njegova konzumacija, dodaju, u svežem, kuvanom obliku ili kao dodatak ishrani dobro se podnosi u razumnoj količini u obroku ili uz obrok, pa ga Američka uprava za hranu i lekove (FDA) smatra sigurnim.
Kako kažu, ovaj pregled daje uvid u antivirusne efekte belog luka i njegovih OSC-a u pretkliničkim i kliničkim studijama i naglašava niz mehanizama putem kojih se ti efekti postižu.
"Blokiranje ulaska virusa u ćelije domaćina, inhibicija virusne RNA polimeraze, reverzne transkriptaze i replikacije virusa, kao i jačanje imunološkog odgovora domaćina bili su glavni načini za antivirusno delovanje", otkrivaju.
Prema njihovim rečima, nasumična klinička ispitivanja u kojima su korišćeni različiti komercijalni preparati belog luka otkrila su njegov efekat u prevenciji i lečenju niza virusnih infekcija kod ljudi uključujući običnu prehladu i grip, a tvrde da je za te efekte odgovoran poboljšani imunološki odgovor.
"Međutim, potrebno je sprovesti kvalitetnija klinička istraživanja što uključuje dugoročna kohortna istraživanja i farmakokinetička istraživanja kako bi se dodatno razjasnila uloga belog luka i njegovih OSC-a u antivirusnoj terapiji", zaključuju.
Da li cvekla leči anemiju?
Isto tako i prema stručnom radu hrvatskih autora alicin iz belog luka pokazuje antibakterijsko, antifungalno, antivirusno i antiparazitno delovanje.
"Ipak, potrebna su dalja istraživanja kako bi se produbila znanja i o drugim ključnim aspektima poput parametara kvaliteta i sigurnosti, čistoće, porekla, stabilnosti, bioraspoloživosti, bioefikasnosti, nuspojava i toksičnosti", istog su mišljenja kao i autori navedene strane studije.
Za kraj možemo poručiti sledeće: "Tvrdnje i narodna verovanja da beli luk leči prehladu i grip nisu tačni. On može da pomogne u borbi protiv infekcija i korisno ga je uključiti u svakodnevnu ishranu bogatu namirnicama koje jačaju imunitet, ali ne može se smatrati lekom za prehladu i grip, posebno kod dece kod kojih spomenuta zdravstvena stanja mogu imati različite uzroke. Važno je dobiti dijagnozu od lekara i prema tome odgovarajuću terapiju".
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka
Partner
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/