Pretraživanje tekstova
Na međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda "Svet hrane" (World Food), u Moskvi, dogovoreni su novi izvozni aranžmani kompanija iz Srbije vredni više od 7 miliona evra.
Na međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda "Svet hrane" (World Food), u Moskvi, dogovoreni su novi izvozni aranžmani kompanija iz Srbije vredni više od 7 miliona evra. Najviše se očekuje od plasmana svežeg voća i povrća na tržište Rusije, a primetno je interesovanje ruskih kupaca i za organske proizvode.
Privredna komora Srbije i Razvojna agencija Srbije organizacijom nacionalnog štanda Srbije podržale su nastup 12 srpskih kompanija, proizvođača svežeg i zamrznutog voća i povrća, mesnih proizvoda, sokova i organskih proizvoda na međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda "Svet hrane" koji je održan od 12. do 15. septembra. Izlagači iz Srbije, "Nektar", "Zlatiborac", "Jugprom", "Pik Južni Banat", "Voćar", "ITN", "Moravac ZZ", "Poslovni sistem Global Sid", "Flora Internacional", "Ćirić Agro MĐŽ", "Mirax Agrar" i "Agroprom", ove godine izlagali su na dva nacionalna štanda Srbije u sajamskim halama specijalizovanim za voće i povrće, meso i mesne prerađevine.
Nastup na međunarodnom sajmu omogućava proizvođačima, pre svega svežeg i prerađenog voća i povrća i mesnih prerađevina, da predstave proizvodne kapacitete kompanija, izlože svoje proizvode i razgovaraju sa potencijalnim poslovnim partnerima o plasmanu na nova tržišta, kao i da učvrste postojeće i steknu nove poslovne kontakte. Tradicionalno učešće srpskih kompanija na jednoj od najuglednijih međunarodnih izložbi prehrambenih proizvoda u svetu, direktno doprinosi kvalitetnijem pozicioniranju srpskih brendova i ukupnom izvozu ne samo na tržište Zajednice nezavisnih država, već i šire.
Trgovinsku razmenu Srbije i Ruske Federacije, u 2015. godini, obeležila je oscilacija kursa i pad vrednosti rublje, što je direktno uslovilo nesigurnost naplate, otežano planiranje i samim tim značajan pad trgovinske razmene i izvoza i uvoza. Stabilizacija kursa rublje od početka 2016. godine uticala je na rast trgovinske razmene i srpskog izvoza. Rezultate bilateralne trgovinske saradnje srpskih i ruskih kompanija u prvoj polovini godine obeležio je dinamičan rast srpskog izvoza, uz značajno smanjenje deficita. Srpski izvoz je vredeo 379,2 miliona dolara što predstavlja rast od 18,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je sa 41,5% u 2015. godini povećana na 47,6% i to u prvoj polovini 2016. godine.
Kako piše u saopštenju Privredne komore Srbije rast izvoza srpskih prehrambenih proizvoda u prvoj polovini 2016. godine zabeležen je kod svežeg voća - od 74%, sira - 27%, svežeg povrća - 23,7%. Značaj ostvarenih vrednosti srpskog izvoza u Rusiju utoliko je veći ukoliko se uzme u obzir udaljenost tržišta Ruske Federacije od preko 2.000 kilometara, kao i visoki transportni troškovi, koji u velikoj meri utiču na finalnu cenu proizvoda. Srpski proizvod je cenjen, prepoznat kao kvalitetan, ima kupca, a opšti utisak srpske poslovne zajednice je da takav trend treba održati i valorizovati, jer potencijali nisu ni izdaleka iscrpljeni.
Foto: pks.rs
Tagovi
Sajam Moskva Hrana Srbija Srpske kompanije Nektar Zlatiborac Jugprom Pik Južni Banat Voćar ITN Moravac ZZ Poslovni sistem Global Sid Flora International Ćirić Agro MĐŽ Mirax Agrar Agroprom Poslovni kontakti Saradnja Izvoz Privredna kom
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.