Iako su cene žitarica i šećera nastavile da padaju, skuplji su postali mlečni proizvodi, meso i biljna ulja, kažu podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija
Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), globalni indeks cena hrane (FFPI) u junu 2025. iznosio je u proseku 128,0 bodova, što je porast od 0,7 bodova (0,5 odsto) u odnosu na maj, piše Farmer.
Iako su cene žitarica i šećera nastavile da padaju, skuplji su postali mlečni proizvodi, meso i biljna ulja. Ukupni indeks je i dalje 5,8% odsto viši nego u junu prošle godine, ali ostaje 20,1 odsto niži od rekordnog vrhunca iz marta 2022.
FAO-ov indeks cena žitarica pao je na 107,4 boda, što je 1,5 odsto manje nego mesec ranije i gotovo sedam odsto ispod nivoa iz juna 2024. Posebno su pale cene kukuruza, zahvaljujući sezonskom rastu ponude iz Argentine i Brazila, što je povećalo konkurenciju na svetskom tržištu. Cene sirka i ječma takođe su zabeležile pad.
Terminske cene kukuruza u junu pale su na najniže nivoe u zadnjih šest meseci
Suprotno tome, međunarodne cene pšenice porasle su usled vremenskih neizvesnosti u ključnim područjima proizvodnje poput Rusije, delova Evropske unije i SAD-a. Indeks cena pirinča pao je za 0,8 odsto, prvenstveno zbog slabije potražnje za vrstom Indica.
FAO-ov indeks jena biljnih ulja iznosio je 155,7 bodova, što je rast od 2,3 odsto u odnosu na maj i čak 18,2 odsto više nego prošle godine. Cene palminog, sojinog i ulja od uljane repice snažno su porasle, dok je cena suncokretovog ulja blago pala.
Cena palminog ulja porasla je gotovo pet odsto, podstaknuta snažnom potražnjom i povoljnom cenom. Cene sojinog porasle su usled političkih mera u Brazilu i SAD-u koje podstiču korišćenje biogoriva. Ulje uljane repice poskupelo je zbog očekivane globalne nestašice u sezoni 2025/26. Nasuprot tome, suncokretovo ulje pojeftinilo je zahvaljujući očekivanoj većoj proizvodnji u regiji Crnog mora.
Cijene mesa porasle su u svim kategorijama osim živine. Indeks cena dostigao je 126,0 bodova, najviši nivo do sada, što je 2,1 odsto više nego prethodnog meseca.
Cene govedine porasle su zbog smanjene izvozne ponude iz Brazila i snažne potražnje iz SAD-a, što je podiglo i cene iz Australije. Cene svinjetine takođe su rasle zbog stabilne ponude i visokog globalnog uvoznog interesa. Cene jagnjetine porasle su treći mesec zaredom, podstaknute jakom međunarodnom potražnjom i ograničenom ponudom iz Okeanije.
Sa druge strane, cene živine pale su zbog visokih domaćih zaliha u Brazilu nakon privremenih ograničenja izvoza izazvanih pojavom visoko patogenog ptičjeg gripa (HPAI). Ipak, krajem juna došlo je do delimičnog oporavka potražnje, jer je Brazilu ponovo priznat status slobodne zemlje od HPAI nakon 28 dana bez novih slučajeva.
Cena maslaca porasla je najviše, 2,8 odsto dostigavši rekordnih 225 bodova. Glavni razlozi su smanjena ponuda iz Okeanije i EU te snažna potražnja sa Bliskog istoka i iz Azije. U EU-u pad broja stoke zbog ekoloških regulacija i posledice bolesti plavog jezika dodatno su ograničili proizvodnju. U SAD-u su smanjena proizvodnja i manje zalihe dodatno pogurale cene.
Cene sira nastavile su da rastu treći mesec zaredom zahvaljujući snažnoj maloprodajnoj i ugostiteljskoj potražnji u Istočnoj Aziji. Nasuprot tome, cene obranog mleka u prahu pale su za 0,6 odsto, a punomasnog za 2,3 odsto zbog velike globalne ponude i slabije potražnje.
FAO-ov indeks cena šećera u junu je pao na 103,7 bodova, 5,2 odsto manje nego u junu, što je četvrti uzastopni mesečni pad i najniži nivo od aprila 2021.
Ovaj pad je rezultat povoljnih izgleda za žetvu u vodećim zemljama proizvođačima. U Brazilu je suša ubrzala žetvu i preradu, a povećano korišćenje trske za proizvodnju šećera dovelo je do rasta proizvodnje. Takođe, obilne monsunske kiše i prošireni zasejani areali u Indiji i Tajlandu poboljšali su perspektive za sezonu 2025/26.
Tagovi
Autor