U Skupštini Srbiji se trenutno raspravlja o Zakonu o bezbednosti hrane, a veliku pažnju i zabrinutost u javnost je izazvala stavka Kodeks alimentarijus, odnosno standardi kojima se propisuju koliko se najviše toksina, pesticida, veterinarskih lekova, hormona i antibiotika može naći u hrani.
Prema aktuelnom srpskom Zakonu o bezbednosti hrane u prehrambenoj industriji zabranjena je upotreba hormona, antibiotika i genetski modifikovanih organizama. Međutim, stručnjaci i građani strahuju da će se sve to uskoro naći i u našoj hrani, i to po zakonu. Poslanici republičkog parlamenta su ove nedelje počeli raspravu o Predlogu izmena Zakona o bezbednosti hrane, a dodatnu paniku u javnosti je izazvala stavka Kodeks alimentarijus, odnosno standardi kojima se propisuju koliko se najviše toksina, pesticida, veterinarskih lekova, hormona i antibiotika može naći u hrani.
Kako prenose Novosti, u Ministarstvu poljoprivrede koje je i predložilo izmene tog Zakona, naglašavaju da u Srbiji ne postoje nikakvi komiteti, niti ekspertska tela koja se bave problematikom u vezi sa genetski modifikovanim organizmima okviru Komisije za Kodeks alimentarijus. Primena pomenutih standarda i srodnih dokumenata nije obavezna, dok objavljeni Kodeks dokumenti zemljama članicama služe kao osnova pri donošenju nacionalne regulative za bezbednost hrane. U resornom ministarstvu dodaju da je i veliki deo zakonodavstava u Evropskoj uniji uveo te standarde.
S druge strane, stručnjaci u našoj zemlji pitaju zašto su ti standardi potrebni ako smo mi doneli pravilnike koji definišu šta iz aspekta bezbednosti svaka namirnica mora da zadovolji. Prema tim pravilima antibiotici i hormoni apsolutno su zabranjeni. Nije jasno ni da li će Kodeksom alimentarijusom ta stavaka biti "relaksirana" ili ne.
Pojedine političke partije traže od Vlade Srbije da iz procedure povuče sporni Predlog zakona jer on potpuno omogućava proizvodnju i uzgoj štetne i po zdravlje opasne genetski modifikovane hrane. U našoj zemlji su upotreba i gajenje GMO najstrože zabranjeni, pa je predlog novog zakona, kako tvrde političari, u suprotnosti sa pravnim poretkom naše zemlje. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović u Skupštini Srbije rekao je da je u našoj zemlji i dalje na snazi nulta tolerancija na proizvodnju i trgovinu GMO hranom.
Na kraju treba pomenuti i to da sporni Kodeks sadrži i poglavlje o korišćenju jonizujućeg zračenja za ozračivanje mesa radi "održavanja svežine", što takođe domaće zakonodavstvo zabranjuje. Međutim, zbog prisustva radionuklida u ozračenom mesu, ono je veoma štetno po ljudsko zdravlje. Na taj način se pokušava, kroz bočne zakone, ozakoniti GMO hrana, kažu stručnjaci. Oni dodaju da je u obrazloženju zakona nevešto objašnjeno da će GMO tretirati drugi zakoni, a u samom Predlogu zakona se to nigde ne vidi i daje se legitimitet hrani sa prisustvom GMO.
Izvori
Tagovi
Autor
Mita Filipov
pre 6 godina
Једина одбрана би била Биодинамичка пољопривредна производња у којој све набројано нема.Али,у Србији можете на прсте побројати домаћинства која производе пољопривредне производе у Биодинамичком виду пољопривредне производње.То је толико мало да је на нивоу статистичке грешке.А има и оно,нема везе што је здравствено небезбедно, само нек је јефтино. Приметио сам да је изостала и дискусија о Транс мастима које су директно одговорне за зачепљење крвних судова.Скоро цео озбиљан свет је увео забрану производње и продају хране с Транс мастима само се код нас таква храна и даље несметано производи, рекламира и продаје. Давне 1968. године Територија Србије је од стране тадашње Европске Економске Заједнице била одређена за производњу органске хране за снабдевање целе Европе органским пољопривредним производина с акцентом на Биодинамички вид пољопривредне производње.