Pretraživanje tekstova
EU je prošle godine proizvela 3,1 milijardu litara sladoleda što je uvećanje za tri odsto u odnosu na 2020.
Sladoled je jedna od omiljenih poslastica, i to ne samo leti.
U 2021. godini proizvedeno je više od 3,1 milijarde litara sladoleda, pokazuju podaci Statističkog ureda Evropske unije. To je povećanje od četiri odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Izvoz za isti period u zemlje, koje nisu članice Unije, je iznosio 254 miliona kilograma sladoleda čija je ukupna vrednost bila 850 miliona evra.
Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU iznosio je 71 milion kilograma, a njegova vrednost je bila 192 miliona evra. U odnosu na 2020. izvoz je povećan za devet odsto, a uvoz smanjen za 11 odsto.
Prošle godine Nemačka je proizvela 614 miliona litara ove hladne poslastice i tako postala vodeći proizvođač. Sledi je Francuska sa 459 mil. l i Italija s 381 mil. l.

Nemačka je proizvela i najjeftiniji sladoled po prosečnoj ceni od 1,4 evra/l. Ona je pak u Francuskoj iznosila dva evra/l, a u Italiji 2,1 evra/l.
S količinom od 57 miliona kilograma Francuska je najveći izvoznik u 2021. godini, što je odgovaralo 22 odsto izvoza izvan EU. Na drugom mestu je Holandija sa 38 mil. kg, odnosno 15 odsto. Italija je izvezla 33 mil. kg (13%), a sledi je Nemačka s 24 mil. kg (10%) i Belgija koja je na strano tržište plasirala 23 miliona kilograma ili devet odsto.

Treba napomenuti i to da je u 2020. godini EU proizvela 160,1 miliona tona sirovog mleka. Od toga je 15,9 mil. t punomasnog iskorišćeno za proizvodnju 2,5 mil. t sladoleda.
Tagovi
Eurostat Evropska unija Sladoled Proizvodnja Prodaja Najveći
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive p... Više [+]
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive potpunom uništenju Guduričkog vrha - naime, država je odlučila da je upravo tamo idealno mesto za izmeštanje Protivgradne stanice i radara "Samoš" nedaleko Padine u opštini Kovačica. Ova stanica čuva useve južnog Banata od grada već punih 25 godine i postoji razlog zbog čega se ona tamo nalazi! Meštani opštine Kovačica su u ponedeljak protestvovali ispred zgrade opštine zahtevajući da se hitno donese moratorijum na gradnju 148 vetrenjača visine 250m dok se ne sprovede detaljna studija o uticaju vetroparkova na useve i mikroklimu. Protivgradna stanica se "sklanja" na Gudurički vrh upravo zbog toga - kako bi se "očistio teren" i nesmetano počelo sa gradnjom najvećeg vetroparka u Srbiji... na prvoklasnom poljoprivrednom zemljištu.... Istraživanje je toku a priču sa terena donosimo na naš portal uskoro.