Pretraživanje tekstova
Iako smo na pragu nove voćarske sezone, stare nedoumice oko registracije poljoprivrenog gazdinstva i zakonske prodaje i dalje muče pojedine proizvođače.
Zbog niske cene voća koje nije u prvoj klasi i ne može da se plasira za upotrebu u svežem stanju, priličan broj gazdinastava koji se bavi proizvodnjom voća i grožđa shodno tome da li imaju sudove za vrenje kljuka, kazan za destilaciju i sudove za destilat, određenu količinu ovog van klasnog voća preradi u rakiju, navodi stručnjak za voćarstvo iz Poljoprivredno stručne službe Smederevo Boban Marković.
Iako smo na pragu nove voćarske sezone, stare nedoumice oko registracije poljoprivrenog gazdinstva i zakonske prodaje i dalje muče pojedine proizvođače.
Zavisno od gazdinstva, proizvedu se manje količine koje su namenjene apsolutno ličnoj potrošnji dok pojedinci obave preradu veće količine i izdestilišu veću količinu rakije sa vizijom prodaje tog viška ali nisu upoznati sa propisima koji se odnose na proizvodnju i promet ovog pića, ističe Marković.
Njihova razmišljanja su usmerena ka pravilniku o proizvodnji i prometu malih količina proizvoda biljnog porekla gde se nalaze džemovi, kompoti, voćni sokovi, ajvari, turšije… ali ne i rakije.
Nedavno je pokrenuta rasprava na zvaničnoj fejsbuk stranici Udruženja Rakija i rakijaši o tome da li hobi proizvođači koji nisu registrovani mogu da učestvuju na festivalima i sajmovima.
Kako su objasnili iz Udruženja, Zakon dozvoljava proizvodnju za lične potrebe, ali zabranjuje prodaju hobi proizvođača. Međutim, dozvoljena je i savetovana kontrola kvaliteta na Festivalima.
"Za slanje uzoraka na kontrolu kvaliteta, takođe, ne treba registracija, šta više poželjno je da svi hobi proizvođači urade analizu na zdravstvenu ispravnost, kvalitet i senzoriku. Tu ne postoje ograničenja u zakonu", objašnjavaju iz Udruženja.
Dalje, potvrđuje Marković, da poljoprivrednici koji prave rakijju za prodaju trebalo bi da znaju da su dužni da se registruju za tu delatnost u Registru proizvođača jakih alkoholnih pića, kao i u Agenciji za privredne registre odnosno da postanu pravna lica. Sve ovo je u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima, kao i sa Zakonom o bezbednosti hrane.
Proizvođač se registruje u Agenciji za privredne registre i upisuje u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića. Upis proizvođača jakih alkoholnih pića se obavlja u Registar koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Takođe imaju obavezu i da se prijave Ministarstvu finansija radi preuzimanja akciznih markica.
"Ukoliko je ovo preveliki finansijski teret za vas, možete svu rakiju koju proizvedete prodati registrovanom proizvođaču rakija kao sirovinu ili da posluži za doradu kod njega", savetuje smederevski stručnjak.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Rakija Hobi proizvođači Prodaja Zakon Festivali Kvalitet Boban Marković Rakija i rakijaši
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
U jugozapadnoj Andaluziji, u regiji Sierra de Aracena, nastaje najpoznatiji iberijski pršut – proizvodi se od posebne rase svinja koje slobodno pasu i hrane se žirovima, što mesu daje jedinstvenu aromu i teksturu. Najčuveniji je Jamón de Ja... Više [+]
U jugozapadnoj Andaluziji, u regiji Sierra de Aracena, nastaje najpoznatiji iberijski pršut – proizvodi se od posebne rase svinja koje slobodno pasu i hrane se žirovima, što mesu daje jedinstvenu aromu i teksturu. Najčuveniji je Jamón de Jabugo, zaštićen oznakom geografskog porekla, dok se najskuplji pršut na svetu, Manchado de Jabugo, proizvodi upravo ovde. Kilogram košta čak 4.840 evra, a suši se sedam godina. Naziv potiče od retke rase svinje Manchado de Jabugo. Ova vrsta je bila gotovo izumrla, ali su je lokalni farmeri sačuvali i ponovo oživeli. Svinje žive slobodno u hrastovim šumama, a njihov prirodan način ishrane i uzgoja presudan je za specifičan ukus ovog delikatesa. #prsut