Knjaževčanka Gordana Miletić je prvi hleb umesila još u ranom detinjstvu, a sada nam otkriva njen način pripreme slavskog kolača
Najveći broj krsnih slava obeležava se tokom jeseni i zime. A upravo tada, domaćice širom Srbije kreću u potragu za receptom za pripremu, ali i ukrašavanje slavskog kolača. One iskusnije već imaju svoj isproban porodični recept, pa smo želeli da otkrijemo - postoji li neka tajna i kako što bolje pripremiti kolač za slavu?
U zavisnosti od toga da li je slava mrsna ili posna, razlikuju se recepti po kojima se priprema. Neke domaćice poštuju tradiciju i pretke, pa kolač, odnosno hleb, mese onako kako im je prabaka nekada ispričala, dok se neke od njih usavršavaju koristeći recepte i savete za ukrašavanje sa interneta.
Domaćica iz Knjaževca, Gordana Miletić, otkriva nam kako je još u detinjstvu prvi put zamesila testo i zašto joj niko nije verovao da je sama ispekla hleb.
"Nikog nije bilo kod kuće, jer se tada mnogo zemlje obrađivalo. Majka je sa očuhom bila na njivi, a ja sam sa sestrom došla iz škole, videla da nema hleb i odlučila da umesim sama", počinje priču ova domaćica koja se pre skoro pet decenija sa majkom i sestrom doselila iz Vranja.
Kada su se ukućani vratili kući i probali hleb niko nije poverovao da ga je ona umesila, već komšinica. Od tada je počela da usavršava svoje kulinarske sposobnosti i sada je majstor svog zanata. Podjednako dobro mesi i slana i slatka testa, ali i sva ostala tradicionalna jela. Ovoga puta smo od Gordane želeli da saznamo na koji način mesi i ukrašava kolač za krsnu slavu. Kako se u Timočkoj krajini u okviru jedne porodice obeležava više krsnih slava godišnje, kaže da se vremenom dobro uvežbala.
"Za pripremu testa neophodno je odvojiti 300 ml vode, 200 ml mleka, žumance, 100 ml ulja, kvasac, so, šećer i brašno po potrebi. Zamešeno testo se ostavi pokriveno oko sat vremena da nadođe, ali treba voditi računa da ne ostane dugo, tačnije, da ne nadođe previše kako ne bi popucalo u rerni", savetuje Miletićeva.
Najčešće slave u srpskom narodu - šta znače i kako se slave?
Prema rečima ove domaćice, nadošlo testo se razvuče oklagijom na ravnoj površini i premaže mašću koja nije rastopljena. Tako premazano testo se preklopi sa svih strana, napravi se željeni oblik, bez mnogo mešenja i stavi u posudu za pečenje.
Pre nego što se počne sa ukrašavanjem, kolač se premaže umućenim belancetom kako bi se ukrasi dobro zalepili.
"Pre nego što stavim kolač u posudu za pečenje, odvojim malo testa za pravljenje ukrasa. Obično napravim krst, a u poslednje vreme koristim i pečat", kaže ona i nastavlja:
"Kada završim sa ukrašavanjem ponovo ga premažem belancetom, ostavim kratko da odstoji, pokrijem folijom i stavim da se peče. Foliju ne skidam do kraja pečenja kako kolač ne bi zagoreo, Temperatura pečenja je konstantna, 200 ºC, a gotov je nakon sat vremena."
Pored stadardnog ukrašavanja kolača, neke domaćice koriste gustin, brašno i so kako bi napravile raznorazne ukrase.
"Uglavnom sama spremam slavu, pa nemam vremena da čekam da i to testo "odmori", već mi je lakše da sve završim odjednom", kaže ona.
Pojašnjava da se tako napravljeni ukrasi na kolač stavljaju tek pred kraj pečenja. Posebno se mora voditi računa da se pomoću ulja dobro zalepe za njega kako ne bi ispali onda kada se kolač izvadi iz šerpe.
Gordana u većini slučajeva mesi mrsni slavski kolač i ističe da je jedina razlika u tome što za pripremu posnog kolača koristi recept bez mleka i jaja, sa dodatkom vode i ulja, a umesto masti koristi posni margarin.
"Neko ga poprska na kraju običnom vodom. Lično mislim da je lepše kada se premaže margarinom", završava ona.
Foto prilog
Tagovi
Autorka