Pretraživanje tekstova
Zoran Novaković iz sela Gornja Trnava kod Topole bavi se voćarstvom od detinjstva. Porodičnu tradiciju okitio je brojinim priznanjima kao dokaz kvaliteta.
Prvi zapisi o vinogradarstvu za područje Topole potiču iz 1432. godine. Grožđe i vino i danas predstavljaju simbol svakog sela ove oblasti. Bogato istorijsko nasleđe i ljubav koja se prema uzgajanju vinove loze u ovdašnjim domaćinima rađala još u detinjstvu bili su razlozi da se i dalje bave uzgojem vinove loze.
"Vinovu lozu je gajio moj deda, pa za njim otac, eto, nastavio sam i ja. Deda se bavio aktivno, imali smo i po dva hektara čak smo u to vreme izvozili i za ostale zemlje po tome smo bili prepoznatljivi i jedni od jačih proizvođača tada. Zadnjih petnaestak godina, ja sam to preuzeo na sebe, proširio sam delatnost i trenutno imamo oko 70 ari pod vinovom lozom", kaže Zoran Novaković iz Gornje Trnave koji je zasadio hamburg, vranac, kardinal, italiju i moldaviju.
"To su uglavnom stone sorte i tako ih i plasiramo dok od vinskih gajimo vranac od kog pravimo vino za naše potrebe, prijatelje i goste."
Međutim, kako je cena grožđa godinama ista, ovaj voćar se više orijentiše na proizvodnju rakije i upravo sa ovom ljutom kapljicom osvaja mnoge nagrade na različitim manifestacijama.
"Veći deo grožđa koji ne prodamo u svežem stanju preradimo u rakiju, tu su i izvesne količine vina uglavnom do jedne tone, a rakije daleko više. Dobar deo roda prodamo na Oplenačkoj berbi. Znači nam dosta ta manifestacija i kamo sreće da je više takvih okupljanja, nema neke velike zarade, ali imamo da popunimo kućni budžet", ističe naš sagovornik.
Svake godine Novaković učestvuje na različitim takmičenjima gde se ocenjuju voćne rakije. Da je dobar u ovom poslu i da je njegova posebna potvrdile su brojne medalje i diplome koje sada krase podrum koji je ispunjen ne samo bačvama već i priznanjima. Poslednja nagrada stigla je iz Čačka gde je pre nekoliko meseci obavljeno ocenjivanje ovog žestokog pića.
"Prvo mesto je osvojila devojka iz Čačka, a ja sam odmah za njom, sa ocenom 18,98, za mnom je moj saborac iz Aranđelovca Stojan Tasić i tako se nastavio niz. Bilo je 79 uzoraka, teška odluka za žiri, a za mene veliki ponos, nije mala stvar stati odmah iza pobednika. Ovo je još jedna medalja u nizu, još jedan podstrek da nastavim sa ovim poslom i dalje."
Zoran je pored ovog priznanja okitio svoje flaše zlatom i srebrom i na takmičenju u Topoli, koje je Međunarodnog tipa i održava se svake godine u sklopu Oplenačke berbe.
Inače, naša prepečenica prema rečima eminentnih stručnjaka važi za jednu od najboljih alkoholnih pića na planeti.
Tagovi
Rakija Vino Zoran Novaković Medalje Pehari Takmičenje Tradicija
Autorka
Više [+]
Po obrazovanju agronom, a po struci novinar, preferira poljoprivredne teme. Već nekoliko godina uređuje sajt TopPress, a iz Srpske Toskane donosi pregršt zanimljivosti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.