Šumadijski voćar Aleksandar Glišić: "Šljive nema, ove godine pečem rakiju od ananasa"

Vremenske neprilike koje su ove godine nanele velike štete poljoprivrednoj proizvodnji, naročito na otvorenom polju, primorale su mnoge proizvođače na selu da se okrenu alternativnim pravcima i zarade za normalan život. Grad, mraz, suša i požari širom Srbije ostavili su za sobom pustoš i njive bez roda.

Da bi opstao na selu i prehranio porodicu, poljoprivredni proizvođač i osnivač Pokreta poljoprivrednika, Aleksandar Glišić iz sela Šume kraj Oplenovačke Topole, umesto rakije od šljiva, kojih ove godine nema ni za lek, došao je na ideju da ispeče ananasovaču.

"Usled nebrige državnih institucija i vremenskih nepogoda došli smo u situaciju da se dovijamo na sve moguće načine kako bismo zaradili za normalan život, a ideja za rakiju od ananasa rodila se upravo iz potrebe da nešto unovčimo ove godine", kaže on.

Kupio 10 tona ananasa

Ovaj šumadijski voćar ima zasade na 35 hektara, a osim šljive, uzgaja i kajsiju, trešnju, višnju, jabuke, nektarine, a gaji i stone sorte grožđa. Prošle godine ispekao je 27.000 litara rakije od različitog voća, a ove godine neće uspeti da napravi nijednu litru. Kako nam priča, zbog elementarnih nepogoda koje su pratile našu zemlju tokom čitave godine izostala je proizvodnja voća kako za konzum, tako i za preradu.

Zato je kupio je čak 10 tona ananasa na Kvantaškoj pijaci od uvoznika, po ceni od 180 dinara za kilogram.

"Bili smo prinuđeni da kupimo prezrelo južno voće kako bismo napravili poluproizvod, meku rakiju, jer po zakonima naše države, proizvođači nemaju prava da proizvode i prodaju ljutu", pojašnjava Glišić

Egzotičan i izuzetno bogat šećerima, ananas daje dobar randman rakije vrhunskog kvaliteta koja nije toliko poznata u našem podneblju. Međutim, proizvodnja je jako skupa, posebno zbog visoke cene sirovine koja iznosi 27 evra po litru ljute rakije.

Kako pravi ananasovaču?

Sam proces proizvodnje rakije počinje ručnim ljuštenjem ananasa, nakon čega se vadi semena loža, to jest srce. Sledi proces mlevenja gde se ananas pretvara u kašu, a potom se dodaju kvasci i enzimi.

"Po završetku fermentacije pristupa se pečenju rakije, zatim ide druga destilacija, odvajanje prvenca i na kraju uzimanje srca rakije na nekih 60 stepeni", objašnjava i dodaje da rakija ide na odležavanje u inoks posude, jer ananas nije kompatibilan sa hrastom i ne preporučuju se drvena burad zbog gubitka arome.

Prodaće je destilerijama

Ananasovača se demineralizovanom vodom spušta na željenu jačinu oko 42 stepena i kao takva se prodaje registrovanim destilerijama koje obavljaju flaširanje i puštaju u promet.

Ova jedinstvena rakija se prodaje po ceni od 5.000 dinara po litru, od čega Glišić zaradi svega 200, dok ostatak odlazi dorađivaču i distributeru.

"Najkraće rečeno, zarade novac na leđima proizvođača", zaključuje on, a na Glišićevom snimku pogledajte i kako pravi ovu, egzotičnu rakiju.

_{Naslovna fotografija: AK grafika/Aleksandar Glišić}