Kombinacije poput mesa i krompira, ribe i pirinča ili jaja i hleba "nisu dobre za probavu", često možete pročitati u medijima. Ipak, da li je zaista tako?
Često čujemo da kombinacije poput mesa i krompira, ribe i pirinča ili jaja i hleba "nisu dobre za probavu". Ipak, da li je to stvarno tako, proverili smo s nutricionistima.

"Tvrdnja da kombinovanje proteina i ugljenih hidrata u istom obroku, poput mesa i krompira, negativno utiče na probavu i zdravlje nije naučno utemeljena", objašnjava nam Lucija Bakarić, magistar nutricionizma.
Ona smatra da ta ideja potiče iz ajurvedske medicine te da je kasnije popularizovana kroz teoriju kombinovanja hrane koja se zasniva na pretpostavci da se namirnice vare različitim brzinama i zahtevaju drugačije enzime.
Međutim, naše telo je savršeno prilagođeno istovremenoj probavi mešovite hrane, odnosno da istovremeno razgrađuje belančevine, ugljene hidrate i masti, održavajući optimalan pH u svakom delu probavnog trakta.
"Već u ustima započinje razgradnja skroba enzimima iz pljuvačke, a u želucu i crevima nastavljaju da deluju drugi enzimi koji sarađuju, a da se međusobno ne ometaju", dodaje Bakarićeva.
Suprotno popularnom verovanju, kombinovanje ovih makronutrijenata u istom obroku ima niz pozitivnih efekata.
"Kada u njemu imamo proteine, ugljene hidrate i povrće u odgovarajućim odnosima, recimo četvrtina tanjira da su proteini, četvrtina ugljeni hidrati i polovina povrće, time se doprinosi boljoj regulaciji glukoze u krvi i dužem osećaju sitosti", napominje ona.
Takođe, kaže da za donošenje nekih konkretnijih zaključaka o benefitima treba uzeti u obzir i izbor namirnica, količine, ukupnu dnevnu ishranu, ali i stanje organizma.
Slično ističe i Vedrana Vinšek, magistar nutricionizma iz savetovališta Nu3vex. "Nauka ne podržava tvrdnju da je štetno ili pogrešno kombinovati proteine i ugljene hidrate. Naš probavni sistem je evoluirao upravo za mešovite obroke. Želudac luči kiseline, gušterača enzime, a creva apsorbuju nutrijente iz različitih izvora istovremeno", poručila je.
Kako dodaje, njihovo kombinovanje osim što pomaže u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, ima i metaboličke prednosti. "Smanjuje osećaj umora, produžuje osećaj sitosti te pomaže u oporavku mišića nakon treninga", istakla je.
Upozorava da ako osoba ima određena zdravstvena stanja ili bolesti može doći do problema i poteškoća u varenju različitih nutrijenata.
"Glavni uzrok smetnji najčešće je prevelik obim obroka, previše visoko rafinisane i masne hrane, premalo prehrambenih vlakana u ishrani ili individualna intolerancija na pojedine namirnice", pojasnila je.
Navodi i to da kod većine zdravih ljudi konzumacija mesa, krompira ili ribe uz pirinač, nemaju nikakav negativan sinergijski efekt na probavu.
Nutricionistkinja Bakarić navodi da kod osoba s određenim probavnim tegobama, poput refluksa, sindroma iritabilnog creva (IBS) ili gastropareze, kombinacije teže hrane mogu izazvati nelagodu. "U tim slučajevima problem nije u samom spoju proteina i ugljenih hidrata, nego u narušenom stanju probavnog sistema", dodala je.
Zaključno, tvrdnja da se u istom obroku ne smeju jesti proteini i ugljeni hidrati je netačna. Umesto da se fokusiramo na zabrane, važnije je birati uravnotežene obroke s kvalitetnim izvorima proteina, složenih ugljenih hidrata, zdravih masti i povrća.
Tagovi
Autorka
Partner
FoodFacts
Ul. Franje Kuhača 18,
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news
web: https://www.foodfacts.news/