Mlekara Gerzovitsu, smeštena u zatvorskom kompleksu u Bugarskoj, poseduje oko 130 ovaca, 40 krava i 35 koza, a oslanjaju se isključivo na mleko dobijeno na farmi
Mlekara Gerzovitsa u Bugarskoj pravi je primer kako zatvorenici mogu da budu uključeni u proizvodni proces koji ima ekonomski i socijalni značaj.
Smeštena u zatvorskom kompleksu u blizini grada Smoljana, ovaj objekat posluje u sklopu projekta koji je pokrenut kako bi zatvorenicima omogućilo sticanje veština i prilika za rad tokom izdržavanja kazne, a sve u cilju njihove resocijalizacije i smanjenja recidivizma, piše Agri.Bg.
Osnovana 2009. godine pod vođstvom Hrista Solakova, bivšeg direktora, u početku je farma imala samo 18 krava i 100 ovaca, a proizvodilo se samo sirovo mleko.
"Nakon konsultacija sa drugim mlekarama i stručnjacima, odlučili smo da proširimo delatnost na preradu u mlečne proizvode. Ispostavilo se kako je naše područje zaista dobro i da imamo sve preduslove za proizvodnju kvalitetnih proizvoda - čist vazduh, čistu vodu i lepe pašnjake", ističe Solakov.
Trenutno, mlekara poseduje oko 130 ovaca, 40 krava i 35 koza, a mleko koje se prerađuje na licu mesta prolazi sve potrebne testove pre nego što se pretvori u proizvode poput jogurta i raznih vrsta sireva.
Kao svoju posebnost ističu visok kvalitet prirodnih proizvoda, bez aditiva koji se inače koriste u modernoj mlečnoj industriji. Oslanjaju se isključivo na mleko dobijeno na farmi, a stručni tehnolog Stanko Gadjev, sa više od 20 godina iskustva, nadgleda čitav proces kako bi osigurao da se zadrži visok standard kvaliteta.
Proizvodi uključuju kravlje, ovčje i kozje kiselo mleko, ajran i različite vrste belih sireva u salamuri.
"Imamo veliko iskustvo i znanje, a ono što nam daje dodatnu hrabrost jeste shvatanje da je svrha kažnjavanja na kraju ispravljanje i prevaspitavanje zatvorenika. Rad im omogućava sticanje veština koje im mogu koristiti nakon što izađu iz zatvora, što im pomaže u reintegraciji u društvo, kako nam se ne bi vratili", govori Gadjev.
Zatvorenici koji rade prolaze strogu selekciju, a rad u mlekari smatra se prestižnim. Mesečna plaća je 75-80 evra i imaju mogućnost ranijeg puštanja na slobodu ako dobro obavljaju svoje zadatke. Dva radna dana se "broje" kao tri dana izdržane kazne.
Uključeni su u ceo proces - od hranjenja životinja, ispaše, čišćenja i svih poslova u vezi sa proizvodnjom mlečnih proizvoda.
"Najveći problem predstavlja fluktacija zatvorenika. Sa svakim novim učenikom moramo krenuti ispočetka. I puno je suptilnosti u preradi mleka. Posebno treba biti oprezan u danima sa visokim temperaturama", dodaje Gadjev.
Uspeh ovog projekta ukazuje na to da ovakav model poslovanja može biti koristan ne samo za zatvorenike, već i za lokalnu zajednicu i ekonomiju u celini.
Tagovi
Autor