Pretraživanje tekstova
Promenljive vremenske prilike su pogodovale pojavi ovog oboljenja. Zato izbegavajte setvu ozime pšenice posle repe, ali i setvu repe na parcelama pored kojih se uzgajaju pšenica, kukuruz ili krompir.
Gumoznost, gumoza ili stolbur šećerne repe je oboljenje koje je na području balkanskih zemalja prisutno od ranih šezdesetih godina prošlog veka. Njena pojava je pripisivana abiotičkim faktorima, pogotovo promenjivim vremenskim prilikama.
Bolest je ostala sporadično prisutna u celom regionu i povezivana je sa sušnim sezonama. Poslednjih godina se ponovo aktivirala, a infekcije se šire na sever Evrope gde se poljoprivrednici po prvi put susreću sa njenim posledicama.
Izaziva je stolbur fitoplazma Candidatus Phytoplasma solani, prokaritoski organizam kojeg prenose cikade. Pojava patogena je vezana za godine sa promenjivim vremenskim prilikama. Na zaraženim korenovima šećerne repe dolazi do promene u strukturi, postaje gumasta, što otežava preradu. Sadržaj šećera je manji, repe su manje, deformisane. Što duže ostaju na njivi, više su izloženi delovanju prouzrokovača truleži, što usporava vađenje. Na nekim biljkama ili sortama nema vidljivih simptoma.
Prvi simptomi infekcije su vidljivi u formi žutila listova. Do žućenja prvo dolazi na obodu parcele, a najviše ako se graniči sa parcelom na kojoj su zasejani pšenica ili kukuruz. Razlog tome je prisustvo cikada na ovim usevima. Upravo su one odgovorne za širenje fitoplazme.
U drugoj polovini avgusta dolazi do intenzivnog propadanja lisne mase i pojave gumoznog korenovog vrha, dok je ostatak korena još uvek tvrd. U septembru se broj zaraženih repa povećava, kao i broj trulih.
U zaštiti je veoma važno suzbijanje cikada. Sada, u jesen, su na listovima repe prisutne perjaste nimfe cikada. Zbog toga je potrebno izbegavati setvu ozime pšenice posle repe, ali i setvu repe na parcelama pored kojih se uzgajaju pšenica, kukuruz ili krompir.
Veliki problem su vremenske prilike koje poslednjih godina pogoduju širenju cikada. Toplije zime su im omogućile da povećaju brojnost populacije i da se šire na sever. Očekuje se da će u budućnosti njihova brojnost predstavljati uzrok epidemije ovog oboljenja.
Tagovi
Bolest šećerne repe Gumoznost šećerne repe Stolbur šećerne repe Candidatus Phytoplasma solani Fitoplazma šećerne repe Cikade Simptomi Širenje
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 5 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje