Pretraživanje tekstova
Brazil je sa 2,36 miliona tona ostao prvi dobavljač kukuruza, a sledi ga Ukrajina sa 799.000 tona i Srbija sa 229.000 tona.
Izvoz pšenice iz Evropske unije skočio je za 1,1 miliona tona u prethodnoj nedelji do 4. oktobra, piše agricensus pozivajući se na podatke Evropske komisije. Prema njima, ova je brojka podstaknuta dopunom informacija o francuskim i italijanskim izvoznicima koji su objavljene u utorak, a nedostajali su za razbolje od 12. avgusta do 29. septembra.
Iznosi za te dve zemlje nisu bili poznati oko šest nedelja zbog čega je sada došlo do naglog skoka u rezultatima. Tako je ukupni izvoz pšenice između 1. jula i 4. oktobra dosegao gotovo 8,1 miliona tona, što je 45 odsto više u odnosu na isto razbolje prošle godine.
Kada je reč o nedeljnom izvozu, u Poljskoj je utovareno skoro 116.000 t, 54.400 u Litvaniji, 48.500 Nemačkoj i 39.400 tona u Letoniji.
Alžir je i dalje glavno izvozno odredište, a svoj je uvoz povećao za 268.200 tona tokom nedelje, na 1,17 mil. t. Sledi ga Južna Koreja sa 822.600 t pa Egipat sa njih 757.000.
Izvoz ječma povećan je na 58.000 tona, a ta je brojka podeljena između Letonije (25.400 t) i Litvanije (31.500 t). Ukupni izvoz iznosi 2,46 miliona tona, što je devet odsto više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Nedeljni uvoz kukuruza pao je na najniži nivo od početka marketinške godine 1. jula i iznosio je 99.150 miliona tona, od čega je više od polovine uvezla Belgija (53.035 miliona tona). Ukupni uvoz te žitarice sada je dosegao 3,6 mil. t, odnosno 17 odsto manje u odnosu na lani.
Brazil je sa 2,36 miliona tona ostao prvi dobavljač, a sledi ga Ukrajina sa 799.000 tona i Srbija sa 229.000 tona.
Tagovi
Evropa Izvoz pšenice Izvoz ječma Uvoz kukuruza
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.