Pretraživanje tekstova
Brazil je sa 2,36 miliona tona ostao prvi dobavljač kukuruza, a sledi ga Ukrajina sa 799.000 tona i Srbija sa 229.000 tona.
Izvoz pšenice iz Evropske unije skočio je za 1,1 miliona tona u prethodnoj nedelji do 4. oktobra, piše agricensus pozivajući se na podatke Evropske komisije. Prema njima, ova je brojka podstaknuta dopunom informacija o francuskim i italijanskim izvoznicima koji su objavljene u utorak, a nedostajali su za razbolje od 12. avgusta do 29. septembra.
Iznosi za te dve zemlje nisu bili poznati oko šest nedelja zbog čega je sada došlo do naglog skoka u rezultatima. Tako je ukupni izvoz pšenice između 1. jula i 4. oktobra dosegao gotovo 8,1 miliona tona, što je 45 odsto više u odnosu na isto razbolje prošle godine.
Kada je reč o nedeljnom izvozu, u Poljskoj je utovareno skoro 116.000 t, 54.400 u Litvaniji, 48.500 Nemačkoj i 39.400 tona u Letoniji.
Alžir je i dalje glavno izvozno odredište, a svoj je uvoz povećao za 268.200 tona tokom nedelje, na 1,17 mil. t. Sledi ga Južna Koreja sa 822.600 t pa Egipat sa njih 757.000.
Izvoz ječma povećan je na 58.000 tona, a ta je brojka podeljena između Letonije (25.400 t) i Litvanije (31.500 t). Ukupni izvoz iznosi 2,46 miliona tona, što je devet odsto više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Nedeljni uvoz kukuruza pao je na najniži nivo od početka marketinške godine 1. jula i iznosio je 99.150 miliona tona, od čega je više od polovine uvezla Belgija (53.035 miliona tona). Ukupni uvoz te žitarice sada je dosegao 3,6 mil. t, odnosno 17 odsto manje u odnosu na lani.
Brazil je sa 2,36 miliona tona ostao prvi dobavljač, a sledi ga Ukrajina sa 799.000 tona i Srbija sa 229.000 tona.
Tagovi
Evropa Izvoz pšenice Izvoz ječma Uvoz kukuruza
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!