Pretraživanje tekstova
Iako pripadaju istoj porodici Brassicaceae, ovo su različite biljke. Evo po čemu je kanola (canola) dobila naziv.
Oni koji prate kretanja na berzama roba, poput one referentne iz Čikaga, sretali su se s pojmom "kanola" (eng. canola), što se često stavlja u kontekst sinonima "uljane repice". O čemu je reč i zašto postoje razlike u nazivima?
Kanola i uljana repica pripadaju istoj porodici Brassicaceae, ali su različite biljke.
Kanola (Brassica napus) je podvrsta uljane repice (Brassica rapa) nastala 70-ih godina prošlog stoleća u Kanadi genetskom modifikacijom s ciljem smanjenja sadržaja eruka kiseline.
Ime "kanola" nastalo je kao skraćenica od izraza "Canadian oil, low acid" (kanadsko ulje, niske kiselosti). Sam je naziv odabran kao rezultat marketinške kampanje koju je pokrenula Kanadska savezna vlada u saradnji sa industrijskim partnerima.
Kanola ima niži sadržaj zasićenih masnih i viši mononezasićenih masnih kiselina u poređenju sa uljanom repicom. Kanola ulje je poznato po visokom udelu omega-3 masnih kiselina, što ga čini zdravijim izborom.
Vic koji to nije: Znate li koja je razlika između Evropljanina i Kanađanina?
Ovo ulje je popularno u prehrambenoj industriji zbog neutralnog ukusa i visoke tačke dimljenja, što ga čini pogodnim za kuvanje, prženje i pečenje.
Uzgaja ju više od 43.000 kanadskih poljoprivrednika koji na godinu proizvedu oko 20 miliona tona ove uljarice. Ona je danas jedna od najčešćih kultura u ovoj zemlji, generišući gotovo četvrtinu ukupnih prihoda od poljoprivrednih useva.
Godišnje je zaseju na okvirno osam miliona hektara površine, uglavnom u zapadnim provincijama Alberti, Saskačevanu i Manitobi. Na manjim se površinama može naći u Britanskoj Kolumbiji, Ontariju i Kvebeku.
Tagovi
Eruka kiselina Omega-3 Uljarica Kanada Kanola ulje
Autor
Više [+]
Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rešenja, a s vremena na vreme, u trenucima inspiracije, nešto i napiše. :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.