Pretraživanje tekstova
Još uvek se ne zna cena ovogodišnjeg roda pšenice, ali se spekuliše da će biti niža nego prošle godine. Očekivani rod je 4 t/ha, odnosno milion tona manje nego lane.
Prošle godine cena pšenice je sa 16,5 dinara porasla na 19 dinara. Agronomi veruju da bi realna cena ove godine mogla da bude 15 dinara. To je za ratare neprihvatljivo, jer bi im se isplatila cena između 18 i 19 dinara.
Iz sezone u sezonu, sve je manje oranica pod pšenicom. Pre dve godine je posejano 600.000 hektara, a lane 530.000 hektara. Očekuje se i manji prinos.
"Ulazimo u žetvu sa zalihama neprodate pšenice od prošle godine - oko 500.000 tona. U protekle četiri godine na svetskom tržištu je sve više pšenice i to utiče na malu cenu", kaže za Dnevnik Vukosav Saković, direktor "Žita Srbije".
Predstavnici Robnih rezervi kažu da ne znaju da li će otkupljivati pšenicu, niti po kojoj ceni. To će odlučiti Ministarstva trgovine i poljoprivrede.
Očekivani rod je milion tona manji od prošle godine - 2,2 miliona tona. To znači da će prinos po hektaru biti najmanje 20% slabiji. Veruje se da će iznositi 4 tone po hektaru.
Foto: SergBob / Bigstock
Izvori
Tagovi
Žito Pšenia Cena Žetva Vukosav Saković
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.