"Uvrće listove ne bi li smanjio površinu za transpiraciju. Međutim, donje lišće je već počelo da pregoreva, što je jasan znak da biljka pati", kaže svetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Srđan Cvetković iz PSS Knjaževac
Po svemu sudeći, ova proizvodna godina će biti obeležena sušom koja sve više uzima danak kako jarim ratarskim, tako i povrtarskim i drugim poljoprivrednim kulturama. Prema izveštaju RHMZ-a deficit padavina tokom juna i visoke temperature doveli su do značajnog smanjenja vlage u zemljištu što već ugrožava useve poput kukuruza, soje, šećerne repe i drugih kultura bez navodnjavanja.
Tokom ovog meseca prognozira se količina padavina ispod višegodišnjeg proseka, u nižim predelima od 30 do 60 mm, a na planinama od 60 do 90 mm lokalno i više usled očekivanih konvektivnih razvoja. Izostanak padavina kao i ekstremno visoke dnevne temperature prete da ozbiljno ugroze prinos mnogim usevima, a veliki problem predstavlja i presušivanje bunara iz kojih se crpi voda za navodnjavanje.
Kombajner i poljoprivredni proizvođač Zlatko Cvetković iz knjaževačkog sela Jakovac ističe da ovakvu sušu ne pamti.
"Seoski potok je potpuno presušio, a cisternu za baštu jedva uspemo da napunimo. Voda iz bunara polako nestaje", kaže on.
Kukuruz koji je dobro krenuo, sada zaostaje u porastu. Pukotine na zemlji, usled nedostatka vlage su, kako ističe, više nego očigledne, a biljke svakim danom izgledaju sve lošije.
"Ne smem ni da pomislim šta će biti ukoliko se nastave ovakvi vremenski uslovi."
Da je suša u ovom delu Timočke Krajine do sada nezapamćena svedoči i savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Srđan Cvetković iz PSS Knjaževac koji kaže da se kukuruz i dalje bori, a koliko će u tome uspeti, ne zna se.
"Uvrće listove ne bi li smanjio površinu za transpiraciju. Međutim, donje lišće je već počelo da pregoreva, što je jasan znak da biljka pati", navodi on.
Iako kukuruz ima dobro razvijen, žiličast korenov sistem koji se prostire na dva m2, u ovakvim uslovima to ništa ne znači, jer rezerve vlage zapravo i ne postoje.
"Na području Knjaževca, prema podacima RHMZ-a, od januara do sada palo je 115 litara kiše, a poslednja je bila pre desetak dana, svega 2,5 do 3 litra, što ne može ni da se tretira kao padavina."
Kada govorimo o potrebama kukuruza za vodom, one se razlikuju tokom vegetacionog perioda u zavisnosti od fenofaze razvoja. U aprilu je neophodno nekih 30 litara, u maju 60, junu 90, julu 120, avgustu takođe, dok je u septembru neophodno svega 30 do 50, što ukupno iznosi od 450 do 520 litara koliko je mu je potrebno vode tokom celog vegetacionog perioda. Sve ovo svakako zavisi i od tipa zemljišta, FAO grupe zrenja kao i od lokaliteta.
"Najavljeno je da će leto biti izuzetno toplo, a neke prve padavine mogu se očekivati početkom druge dekade jula. Da li će pasti neka ozbiljnija kiša, ostaje da vidimo", navodi ovaj stručnjak.
Kukuruz bi, pri ovakvim vremenskim uslovima mogao brže da uđe u generativnu fazu, to jest da izbaci metlicu, potom i svilu. Međutim, u sušnim godinama vazdušna suša je znatno pogubnija od zemljišne.
"Kada polen pada sa metlice na svilu pri temperaturi od 30 i više stepeni, a relativna vlaga bude niska, svega 30 do 35 odsto, onda on gubi oplodnu moć što dovodi do nepotpune oplodnje. Može se desiti da do nje uopšte i ne dođe."
Kako dodaje, biljka se i tada brani tako što izbacuje svilu dva do četiri dana nakon metlice, čime se smanjuje vreme izlaganja visokoj temperaturi.
"Kukuruz bi sada trebao da bude visok više od dva metra, spreman da izbaci metlicu i svilu, međutim na mnogim parcelama je jedva do struka. O prinosu je diskutabilno govoriti", zaključuje Cvetković.
Slična situacija je i u Jablaničkom okrugu, a savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo Boban Stanković iz PSS Leskovac navodi da kukuruz "vapi" za vlagom.
"Kukuruz je naročito osetljiv na sušu u periodu deset dana pre metličenja do nekih dvadesetak dana nakon početka cvetanja i taj nedostatak vode se kasnije nikako ne može nadomestiti", kaže on.
Jun iza nas najsušniji i najtopliji u istoriji merenja u Srbiji
Zbog suše, kako dodaje, ne pati samo kukuruz, već i druge kulture na otvorenom polju koje su direktno izložene jakom suncu.
"Ništa ne deluje obećavajuće. Ostaje da ispratimo vremenske uslove", završava Stanković.
Autorka