Pretraživanje tekstova
Prema najavama domaćih poljoprivrednika, suncokret bi mogao da zauzme oko 250.000 hektara, tridesetak hiljada hektara više nego lane.
Ovog proleća u Srbiji će biti zasejano oko dva miliona hektara. Najveću površinu zauzeće, tradicionalno, kukuruz - oko 950.000 hektara, što je oko 70.000 hektara manje nego prošle godine. Zbog dobre cene, ali i problema u Rusiji i Ukrajini, koje su velike žitnice, ratari će više sejati uljarice - soju i suncokret, prenosi RTS.
Prema najavama domaćih poljoprivrednika, suncokret bi mogao da zauzme oko 250.000 hektara, tridesetak hiljada hektara više nego lane. Procenjuje se da bi zbog ratnih sukoba u Ukrajini proizvodnja suncokreta u toj zemlji mogla da padne na najniži nivo u poslednjih 13 godina - na oko 4,3 miliona hektara, za trećinu manje nego prošle godine.
Suncokret bez prihrane - ratari se nadaju ceni roda preko 100 dinara?
"Ove godine će uljarice biti interesantnije od kukuruza, pre svega, zbog izostanka robe iz pomenutih zemalja, jer oni su odgovorni za 80 odsto svetske proizvodnje suncokreta, ali i zbog manjih ulaganja koja su neophodna kada je u pitanju setva suncokreta i soje u odnosu na kukuruz", kaže Sunčica Savović, direktor Udruženja "Žita Srbije" za Javni servis.
Računica pokazuje da su ulaganja u hektar kukuruza oko 1.000 evra, dok se na istoj površini suncokret seje za 600 do 700 evra.
Osim za suncokret, javlja se i veliko interesovanje za uljanu repucu, koja je prošle godine posejana za skoro 30 odsto više površina nego godinu pre. To je uljarica koju proizvode dobro organizovani poljoprivrednici sa preciznom mehanizacijom, zaključuje RTV.
"Ja prognoziram da će prinosi biti dobri bez obzira na potencijalno kritičan period koji predstoji, a to je rast kulture, cvetanje i formiranje nalivanja semena. Ako nas održi prolećna vlaga i ne bude vremenskih nepogoda, imaćemo dobre prinose", kaže za ovaj medij stručnjak novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Ana Marjanović Jeromela.
Tagovi
Setva suncokreta Uzgoj uljane repice Uljarice Ratari Cena
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.