Pretraživanje tekstova
U Švajcarskoj je sprovedeno istraživanje na poljima, pre setve kukuruza. Šta su pokazali rezultati?
Jedna od alternativa mineralnim đubrivima i pesticicima je mikoriza - simbioza gljiva i korenja. Ona može poboljšati apsorpciju hranljivih materija i smanjiti stres useva.
Do sada su nedostajala veća istraživanja inokulacije (unošenja) mikorize u zemljište na terenu. Najnoviji eksperiment sproveden je u Švajcarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatnog đubrenja i upotrebe pesticida.
U eksperiment su bila uključena univerzitet u Cirihu i Baselu, istraživačka institucija Agroscope i Institut za biološku poljoprivredu (FiBL).
Mikoriza je uneta u zemljište pre setve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 odsto bolji prinos na četvrtini polja, što autor studije Marsel van der Hajden iz Agroscope-a smatra velikim postignućem.
Međutim, na trećini površina nije bilo povećanja prinosa ili je čak smanjen, a objašnjenja nije bilo. Tražeći uzrok, analizirane su mnoge karakteristike zemljišta - hemijske, fizičke, biološke, a uključujući i raznolikost mirkoba u zemljištu. Naučnici su otkrili da inokulacija posebno dobro funkcioniše kada je u njemu prisutno mnogo gljivičnih patogena. Tada deluje kao zaštita protiv štetočina koji slabe biljke.
Međutim, na poljima bez patogena, imaju samo malo ili nikakvo delovanje, pokazuju rezultati. Navodi se kako su kulture tamo ionako dovoljno jake.
"Unos mikorize nema dodatne koristi na takvim poljima", kaže Nataša Bodenhausen iz FiBL-a.
S nekoliko pokazatelja kvaliteta zemljišta, uspeh inokulacije mogao se predvideti u devet od deset polja, kaže Klaus Šlepi sa Univerziteta u Bazelu. To znači da je već pre sezone setve moguće prognozirati prinos.
Naučnici su mogli da predvide 86 odsto reakcija kada je reč o uzgoju kukuruza.
Tagovi
Mikoriza Inokulacija Simbioza Uzgoj kukuruza Istraživanje Povećanje prinosa
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.