Pretraživanje tekstova
Na parcelama su dominantno prisutni korovi, u ovoj vegetacionoj godini vrlo brojni, pre svega veronika, mišljakinja, gorušica, palamida.
Usevi ozimih strnih žita se nalaze u fenološkoj fazi intenzivnog bokorenja, dobre kondicije i dobrog zdravstvenog stanja. Na biljkama imamo razvijeno do četiri do pet sekundarnih stabala. Razlike u rokovima setve se polako izjednačavaju, razvijenije biljke u smislu velikog broja sekundarnih stabala i visine kod ranijih rokova, ali i biljke iz kasnijih rokova setve ne zaostaju mnogo, navosti stručnjak za ratarstvo Poljoprivrednbo stručne službe Zrenjanin Snežana Parađenović.
Od oktobra meseca pa sve do sada imali smo vrlo povoljne meteorološke uslove za razvoj biljaka sa dobrim rasporedom padavina tokom zimskih meseci, pa je od 1.oktobra do 14. marta ukupno palo 236 mm/m2. Najviše padavina bilo je u novembru 84,2 mm/m2, a najmanje u januaru 13,8 mm/m2 - merno mesto AMS lokalitet Banatsko Karađorđevo.
Temperature zemljišta i vazduha nisu imale veće oscilacije postepeno su se snižavale, bez većih padova. Faza u kojoj su trenutno ozima strna žita je najotpornija faza prema niskim temperaturama, tako da usevima ne preti izmrzavanje. U proteklom periodu zabeležen je intenzitet biljnih bolesti tipa pegavosti (Septoria tritici do 22 odsto) i pepelnice (Erysiphe graminis do pet odsto), veći procenat je na ranijim rokovima setve, ističe Parađenovićeva.
U usevima ječma dominira mrežasta pegavost (Pyrenophora teres 24 odsto) dok su pepelnica i sočivasta pegavost ječma manje prisutne (Erysiphe graminis pet odsto, Rhynchosporium secalis 10 odsto).
Od srede zahlađenje sa padavinama - zabeleženi simptomi bolesti ozimih useva
Podsetimo, tokom proteklih sedam dana u usevima ozime pšenice je registrovano prisustvo simptoma sive pegavosti lista pšenice, pepelnice žita i rđe, a u usevu ozimog ječma prisustvo simptoma mrežaste i sočivaste pegavosti lista ječma i pepelnice žita.
Međutim, na parcelama su dominantno prisutni korovi, u ovoj vegetacionoj godini vrlo brojni, pre svega veronika, mišljakinja, gorušica, palamida.
Preporuka proizvođačima je da čim vremenski uslovi dozvole - pre svega rast temperatura, preduzmu herbicidni tretman u cilju smanjenja konkurencije gajenim biljkama zbog potrošnja vode i hraniva. Zdravstveno stanje ozimih strnih žita kontinuirano će se pratiti i u sledećem periodu, najavljuje zrenjaninski stručnjak.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Ozimi usevi Pegavost Pepelnica Snežana Parađenović PSSS Zrenjanin Korovi Hemijski tretman
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.