FAO navodi kako revizija naviše prvenstveno odražava bolje prinose pšenice u Argentini, Kanadi i Evropskoj uniji, čime je svetska proizvodnja pšenice podignuta na novi istorijski rekord.
Svetska proizvodnja žitarica u 2025. godini mogla bi da dostigne novi rekordni nivo, pokazuju najnovije procene Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Prema ažuriranoj prognozi, globalna proizvodnja žitarica sada se očekuje na 3.023 miliona tona, što je povećanje od 0,7 odsto, odnosno 19,9 miliona tona u odnosu na prethodnu procenu, objavio je FAO u svom izveštaju.
Navodi se da revizija naviše prvenstveno odražava bolje prinose pšenice u Argentini, Kanadi i Evropskoj uniji, čime je svetska proizvodnja pšenice podignuta na novi istorijski rekord. Sličan trend beleži i krupno žito, gde su poboljšani podaci iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država ukazali na veće zasejane površine kukuruza i prinose iznad očekivanja. Dodatni podsticaj rastu dali su i bolji izgledi za proizvodnju ječma u Australiji i Kanadi.
Posebno značajna revizija napravljena je i kod pirinča. FAO je prognozu globalne proizvodnje za sezonu 2025/26 povećao za 2,9 miliona tona, a najveći deo tog rasta odnosi se na Indiju. Više zvanične procene žetve 2024/25, kao i snažan tempo setve prolećnih useva, dodatno su učvrstili očekivanja rekordne proizvodnje.
Zahvaljujući manjim povećanjima u zemljama poput Nepala i Nigerije, globalna prognoza sada nadmašuje negativne korekcije za Filipine, gde su olujni udari smanjili prinose, te za Venecuelu nakon istorijskih revizija.
FAO sada predviđa da će svetska proizvodnja pirinča dostići 561,6 miliona tona (mlevena), što je 2 odsto više nego prethodne godine i nova rekordna razina. Glavni pokretači rasta trebalo bi da budu Bangladeš, Brazil, Kina, Indija i Indonezija, dok se pad očekuje u Madagaskaru, Pakistanu, Tajlandu i SAD-u.
Kada je reč o usevima za 2026. godinu, FAO ističe da je setva ozime pšenice na severnoj hemisferi završena u januaru. U Evropskoj uniji očekuje se blago povećanje zasejanih površina, dok povoljni vremenski uslovi sugerišu prinose iznad petogodišnjeg proseka, iako verovatno ispod prošlogodišnjih izuzetnih rezultata.
U Ujedinjenom Kraljevstvu takođe se očekuje širenje površina pod pšenicom, podstaknuto dobrim uslovima setve i konkurentnijim cenama. U Indiji, gde su domaće cene visoke, prognozira se rekordna setva i generalno pozitivni izgledi.
S druge strane, Rusiju opterećuju ograničena vlažnost tla i nestabilne temperature, dok su u SAD-u niske cene dovele do blagog smanjenja setve, a sušni uslovi pogoršali stanje useva u ključnim regionima.
Cene žitarica u 2026.: Kukuruz skuplji od pšenice, tržište pod pritiskom geopolitike
FAO očekuje da će globalna potrošnja žitarica u sezoni 2025/26 porasti na 2.938 miliona tona, što je rast od 2,2 odsto. Najveći doprinos rastu daje kukuruz, podstaknut širenjem stočarske proizvodnje u Egiptu i jačanjem potražnje za kukuruzom u proizvodnji etanola u SAD-u.
Potrošnja pirinča takođe bi trebalo da dostigne rekordnih 554,9 miliona tona, dok se očekuje rast potrošnje pšenice i za ishranu ljudi i za stočnu hranu.
Istovremeno, prognoza svetskih zaliha do kraja sezone 2026. revidirana je naviše, uz očekivani rast od 67,6 miliona tona. Najveći porast beleži kukuruz, posebno u Brazilu i SAD-u. Globalni odnos zaliha i potrošnje mogao bi da poraste na 31,8 odsto, što bi bila najviša razina od 2001. godine.
Svetska trgovina u sezoni 2025/26 trebalo bi da dostigne 501 milion tona, što je 3,6 odsto više nego prethodne sezone. Trgovina pšenicom procenjuje se na 204,8 miliona tona, dok se očekuje povratak tržišnog udela izvoznika poput Argentine, Australije, Evropske unije i Rusije.
Kina planira da poveća proizvodnju žitarica i uljarica za 50 miliona tona
Potražnja iz Kine ostaje slaba, ali se uvoz povećava u zemljama poput Irana i Uzbekistana zbog ispodprosečnih domaćih žetvi.
Trgovina pirinčem u 2026. godini prognozira se na 60,6 miliona tona, uz blagi pad zbog smanjenog uvoza u Aziji, dok se veća potražnja očekuje u Africi.
FAO zaključuje da rekordna proizvodnja i rast zaliha trenutno stabilizuju globalno tržište žitarica, ali vremenski uslovi i regionalne razlike ostaju ključni faktor koji će određivati konačne rezultate u 2026. godini.
Tagovi
Autor