Pretraživanje tekstova
Veći prinosi se očekuju i za pšenicu, dok su predviđanja za soju i pirinač u padu, stoji u izveštaju Međunarodnog veća za žitarice.
Novi izveštaj Međunarodnog veća za žitarice IGC povećao je prognozu za globalnu žetvu žitarica za 11 miliona tona u odnosu na podatke objavljene u novembru 2023. godine.
Povećanje na 2.307 miliona tona se odnosi na kukuruz, ali i ječam i pšenicu i predstavlja rekordne količine koje za dva odsto premašuju proizvodnju 22/23 kada je prikupljeno 2.269 mil. t.
Očekuje se da će porasti njihova potrošnja u 2023/24 i to šest miliona tona u odnosu na podatke iz novembra. Potrošnja će dostići rekord od 2.314 mil. t, najviše zbog potražnje za ishranu životinja.
Najviše su povećane prognoze za prinos kukuruza i to na 1.230 mil. t, što je za sedam miliona tona više odnosu na prošli izveštaj. Rast će ostvariti i potrošnja za pet miliona tona na 1.218 mil. t.
Prema izveštaju IGC-a prinos pšenice će dostići 788 mil. t, što je milion više u odnosu na novembarsku objavu.
Ipak, ova količina predstavlja pad od dva odsto u odnosu na prethodnu sezonu kada je dostignuto 804 mil. t, što je najveći prinos postignut do sada. Potrošnja će ostati na visokom nivou od 804 mil. t.
Izveštaj prognozira smanjenje prinosa soje za tri miliona na 329 mil. t. Do ovakve žetve bi moglo doći zbog smanjenja prognoza za Brazil, ali ukupna proizvodnja i dalje ostaje na visokom nivou zbog povećanja prinosa u Argentini. Potrošnja pada za dva miliona na 384 mil. t.
Količina proizvedenog pirinča biće 511 miliona tona što je za 10 mil. t niže. Potrošnja i zalihe se smanjuju što je vezano za Kinu i glavne izvoznike.
Tagovi
Prognoza Proizvodnja kukuruza Proizvodnja pšenice Međunarodno veće za žitarice Svetski prinos žitarica
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive p... Više [+]
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive potpunom uništenju Guduričkog vrha - naime, država je odlučila da je upravo tamo idealno mesto za izmeštanje Protivgradne stanice i radara "Samoš" nedaleko Padine u opštini Kovačica. Ova stanica čuva useve južnog Banata od grada već punih 25 godine i postoji razlog zbog čega se ona tamo nalazi! Meštani opštine Kovačica su u ponedeljak protestvovali ispred zgrade opštine zahtevajući da se hitno donese moratorijum na gradnju 148 vetrenjača visine 250m dok se ne sprovede detaljna studija o uticaju vetroparkova na useve i mikroklimu. Protivgradna stanica se "sklanja" na Gudurički vrh upravo zbog toga - kako bi se "očistio teren" i nesmetano počelo sa gradnjom najvećeg vetroparka u Srbiji... na prvoklasnom poljoprivrednom zemljištu.... Istraživanje je toku a priču sa terena donosimo na naš portal uskoro.