Usevi šećerne repe u "suvom ratarenju", nalaze se u konstantnom stresu zbog nedostatka padavina i na pojedinačnim biljkama se uočava gubitak lisne mase, sušenje i pojava truleži, navodi PIS
Vizuelnim pregledom useva šećerne repe na području regionalnog centra Vrbas, sa nekoliko lokaliteta, ustanovljeno je prisustvo položenih jaja sovice gama (Autographa gama) na do 10 odsto biljaka, upozorava Prognozno izveštajna služba zaštite bilja (PIS). Usevi se nalaze u fazi razvoja korena, a s obzirom na trenutne temperature koje utiču na intenzivniju aktivnost insekata, proizvođačima se preporučuje pregled parcela na njihovo prisustvo.
"Zaštita useva se preporučuje kada se dostigne prag štetnosti koji iznosi 20-25 odsto oštećene lisne površine ili prisustvo gusenica u usevu na nivou 8-10 gusenica/m2. U tu svrhu mogu se primeniti insekticidi na bazi aktivne materije cipermetrin ili lambda-cihalotrin", savetuje PIS.
Kako dalje navode, u repi su uočene i mine od repine muve (Pegomya betae) na do pet odsto biljaka, ali i oštećenja od larvi blitvine pipe (Lyxus junci), na do 20 odsto biljaka
"S obzirom da šećerna repa ima bujnu lisnu masu, u ovoj fazi biljke od ovih insekata nisu ugrožene."
Trenutni uslovi u proizvodnji šećerne repe, praćeni su izrazito suvim vremenom i izuzetno visokim temperaturama, što utiče na zaustavljanje porasta repe i razvoj korena. Usevi u "suvom ratarenju" u konstantnom su stresu zbog nedostatka padavina i na pojedinačnim biljkama se uočava gubitak lisne mase, sušenje i pojava truleži.
"Vizuelnim pregledom parcela pod šećernom repom u kojima je primenjivana mera navodnjavanja, na nekoliko lokaliteta, uočeno je neznatno povećanje broja biljaka sa pegama (Cercospora beticola), u odnosu na prethodne preglede."
Kako navode, na parcelama gde se navodnjava, zbog prisutne vlage u usevu, stekli su se uslovi za razvoj i širenje pegavosti lista.
Proizvođačima se preporučuje da, samo u usevima koji se redovno navodnjavaju, primene fungicide, ako je od poslednjeg tretmana prošlo 10-12 dana. Cilj je dalja zaštite lisne mase šećerne repe i to kombinacijom fungicida preventivnog i sistemičnog delovanja na bazi aktivne materije bakar-hidroksid ili bakar-oksid ili preparat Mastercop (a.m. Cu iz Bordovske čorbe), plus a.m. fluopiram+protiokonazol ili difenokonazol+fenpropidin ili protiokonazol + fenpropidin (u propisanoj količini, zavisno od preparata).
Izvori
Tagovi
Autorka