Pretraživanje tekstova
"Naročito treba obratiti pažnju na useve kod kojih je za setvu korišćeno seme na koje nije nanašen insekticid", savetuje PIS
U regionu Bačke Topole, na malom procentu površina uljana repica je u fazi nicanja, do potpuno razvijenih kotiledona. Ovo su usevi gde je setva obavljena krajem prve dekade septembra, ali setva u ovom regionu tek predstoji, navode iz Prognozno izveštajne službe zaštite bilja (PIS).
"Padavine prethodnih dana, kao i one prognozirane za naredni period omogućiće ratarima kvalitetniju pripremu zemljišta za setvu", navode iz ove službe.
S obzirom da se uljana repica iz godine u godinu gaji na značajnim površinama u regionu Bačke Topole, ističu, prisutan je i stalni pritisak štetočina i patogena koje napadaju ovu biljnu vrstu.
"Na biljkama samonikle uljane repice utvrđeno je prisustvo buvača (Phyllotreta sp.), kao i imaga repičine lisne ose (Athalia rosae)."
Kako savetuju, ovo je signal da proizvođači uljane repice budu obazrivi i od samog nicanja prate stanje na svojim usevima.
"Naročito treba obratiti pažnju na useve kod kojih je za setvu korišćeno seme na koje nije nanašen insekticid. PIS Regionalni centar Bačka Topola nastavlja sa praćenjem štetnih organizama u uljanoj repici i blagovremeno će signalizirati pravo vreme za tretman", navode.
Kako navode iz regiona Srednjeg Banata, na njihovom terenu setva uljana repice se odlaže do narednih značajnijih padavina. Takođe, savetuju, pre setve proizvođači bi trebalo da obrate pažnju na plodored, izbor parcele i sortimenta.
"Svakako bismo preporučili proizvođačima da obave analizu zemljišta kako bi uneli dovoljnu količinu hraniva za uljanu repicu ili da ne preteraju sa unosom đubriva, jer možda predusevi zbog kraće vegetacije, sušnijih uslova i slično nisu iskoristili sva raspoloživa hraniva", savetuje PIS.
Naslovna fotografija: AK grafika/Aleksandra Idvorjan/PIS Srbija
Izvori
Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja
Tagovi
Setva PIS Plodored Analiza zemljišta Izbor parcele
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.