Uspešno vodi porodičnu firmu, ali i želi da se glas žena u poljoprivredi jače čuje. Na instagramu je prati više od 26.000 ljudi.
Ljubav prema zemlji i tradiciji odvela je mladu farmaceutkinju Veru Škulić iz Starčeva pravo u poljoprivredne vode. Zahvaljujući društvenoj mreži instagram sada je i poznata agroinfluenserka koju prati više od 26.000 ljudi.
Želeći da pokaže okolini kako izgleda jedan dan žene na selu, počela je da snima i emituje videe koji su vrlo brzo postali viralni i zanimljivi sve većem broju ljudi, jer su između ostalog šaljivi, ali i istiniti. Na stranici agroskulan objavljuje snimke iz setve, žetve, aktuelnih radova, ali i duhovite objave u vezi sa stanjem u domaćem agraru.
Iz razgovora sa njom saznali smo da je vremenom okupila mnogo žena koji su je podržale u tome što radi, a od nedavno je proglašena predstavnikom žena agrara.
"Svakodnevno dobijam mnogo poruka, pogotovo od žena, koliko smo zapravo važne u poljoprivredi, a ja želim da se naš glas još jače čuje", kaže ona.
Kako dodaje, rodna ravnopravnost je i te kako važna, jer se od jedne žene očekuje i da vodi brigu o deci, da se bavi stokom, ali i da odlazi na njivu.
Poljoprivredom je počela da se bavi pre pet godina kada je shvatila kakvo bogatstvo su joj ostavili preci, a kako je očeva jedinica, želja joj je da zajedno obrađuju zemlju i nastave tamo gde su oni stali. Bave se isključivo ratarstvom, a od kultura najviše gaje kukuruz, pšenicu i suncokret.
"Moj radni dan u sezoni počinje u pet ujutru, u šest sati krećem na njivu i tamo provedem ceo dan. Prva ustajem, poslednja legnem."
Poljoprivreda je, kaže, neizvestan posao i mnogo toga zavisi od vremenskih uslova, a tu su pre svega potrebe tržišta, kao i problemi usled visoke cene repromaterijala. Međutim, prateći savete stručnjaka, ova mlada i vredna devojka uspešno vodi porodičnu firmu.
"Trenutno je aktuelna žetva strnih žita. Zahvaljujući dobrim hibridima pšenice, uspešno je prevaziđen period suše, a kvalitet i broj zrna u klasu je na zavidnom nivou", kaže ona.
Problem sa bolestima do sada nisu imali, jer redovno obavljaju tretiranje adekvatnim hemijskim preparatima. Međutim, kaže, jedne godine je bila najezda miševa koji su napravili određene štete. Srećom, samo jedan deo atara je tada pogođen.
Kada je u pitanju cena pšenice koja ove godine prelazi jedva 20 dinara po kilogramu, naša sagovornica navodi da je pored poskupljenja đubriva, sramota da cena bude toliko niska. Između ostalog, mnogo je hemijskih preparata zabranjeno, a alternativne su takođe skupe.
Uspešno gaje i kukuruz koji je dobrog zdravstvenog stanja, ali mu je ipak neophodna određena količina padavina kako bi nastavio normalno da raste i da se razvija.
"Protekle godine je prinos kukuruza bio 9,5 tona po hektaru. U planu imamo saradnju sa semenskim kućama kako bismo naredne godine postavili ogledna polja i odabrali top tri hibrida", ističe ona.
Zajedno sa ocem trudi se da ispoštuje plodored, kao i druge agrotehičke mere kako bi proizvodnja bila uspešna. Zahvaljujući najsavremenijoj tehnologiji, iako je visoka svega 140 centimetara, slobodno upravlja traktorima.
Uz podršku najbližih kao i ljudi iz udruženja poljoprivrednika, ova mlada i uspešna žena ruši sve stereotipe u vezi sa ulogom mladih proizvođača na selu.
Foto prilog
Tagovi
Autorka