Pretraživanje tekstova
To da će na tržištu semenskog kukuruza u Srbiji ove godine verovatno nedostajati dovoljne količine i traženih sorti kukuruza jer ga još nema dovoljno u prodaji, potvrdili su proizvođači i uvoznici te robe.
U Poslovnom udruženju Žita Srbije, očekuju da kukuruz bude posejan na blizu milion hektara, soje malo više nego prošle setve od 240.000 do 250.000 ha, a suncokreta manje od 218.000 ha, istražuje Dnevnik. Što se tiče snabdevenosti tržišta semenom kukuruza, Vukosav Saković iz ovog udruženja, kaže da ima veliki asortiman hibrida, s tim što pojedinih nema u prodaji.
To da će na tržištu semenskog kukuruza u Srbiji ove godine verovatno nedostajati dovoljne količine i traženih sorti kukuruza jer ga još nema dovoljno u prodaji, potvrdili su proizvođači i uvoznici te robe, prenosi Beta.
Stručni saradnik doradnog centra BSP iz Srbobrana Miroslav Malešević rekao je da je za ovogodišnju setvu kukuruza na oko milion hektara u Srbiji potrebno oko 20.000 tona semena. Traženiji su hibridi sa kraćom vegetacijom i pogodniji za berbu kombajnom.
Direktor firme KWS Srbija Pavle Sklenar izjavio je da je ta firma pripremila količinu semena koja je okvirno za desetak odsto veća od plana za 2021. godinu.
"Manja ponuda od tražnje na tržištu možda je i posledica povećanog interesovanja za setvu kukuruza zbog dobre cene koja je za nekih 30 odsto viša nego prošle godine", rekao je Sklenar, za ovaj medij.
Prolećna setva skuplja za 10-15 odsto, ali neće "opteretiti" novčanike ratara
Kako smo ranije istraživali, u pojedinim poljoprivrendim apotekama, pakovanje od 25.000 zrna kukuruza, u zavisnosti od sorte, košta od 3.500 do 3.850 dinara.
Potražnja za semenom kukuruza, kao najdominantnije žitarice na srpskim njivama, već sada je izuzetno visoka, navode u kompaniji Savacoop.
"Izuzetno je visoko interesovanje ove godine. Cene strane genetike kreću se od 94 do 213 evra bez uračunatog PDV, dok seme domaće proizvodnje može se pronaći po ceni 3.150 din - 4.450 dinara, bez uračunatog PDV-a. Seme suncokreta može se pronaći od 7.000-9.000 za domaću genetiku, dok je za stranu potrebno izdvojiti izmeeđu 21.000 i 39.000 din", navode u toj kompaniji.
Tagovi
Semenski kukuruz Setva kukuruza Miroslav Malešević Vukosav Saković Pavle Sklenar Cena Hibridi
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.