Pretraživanje tekstova
Gipsizacija i kalcifikacija služe za popravku i obogaćivanje zemljišta. Utiču na povećanje prinosa od 20% do preko 50%.
Gipsizacija i kalcifikacija, kao tehnologije, kod nas nisu široko rasprostranjene. Međutim, bez njih je nemoguće ostvariti dobre prinose i održati zdravlje zemljišta. One predstavljaju meliorativne mere dodavanja kalcijum-karbonata, kalcijum sulfata ili nekih trećih materijala, koji služe za popravku i obogaćivanje zemljišta. Sprovode se tri ili četiri godine na parcelama.
Ove dve aplikacije su neophodne, ukoliko se na parceli pojavljuju problemi kao što su:
Ono što se dobija primenom kalcifikacije je rast prinosa za 20% do 30%, dok gipsizacija doprinosi omekšavanju zemljišta, ispiranju soli, odličnoj mikrobiološkoj aktivnosti i rastu prinosa od 10% do preko 50%.
Pogledajte u videu kako izgleda primena ovih tehnologija:
Tagovi
Gipsizacija Kalcifikacija Popravljanje zemljišta Rast prinosa
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Partner
Sterijina 117,
26300 Vršac,
Srbija
tel: 0658889906,
e-mail: emaildragro@gmail.com
web: http://www.dragro.org/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.