Pretraživanje tekstova
Katastrofa iz 2010. godine poremetila je lanac ishrane i najviše pogodila industriju ribe, uzgajališta školjkaša, kao i lov na kozice i škampe. Meksički zaliv se još oporavlja od eksplozije.
Čak 61,6 milijardi dolara platiće naftna kompanija Britiš Petroleum (BP) kao odštetu za izlivanje nafte u Meksičkom zalivu, 2010. godine. Konačni račun oni su objavili na svojoj internet stranici.
Podsećamo, bušotina Dipvoter Horajzon, u Meksičkom zalivu, eksplodirala je 20. aprila 2010. godine. Tada je poginulo 11 radnika, a kasnije je još dvoje preminulo od posledica eksplozije. Izlivanje nafte preraslo je u najveću ekološku katastrofu u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
Zbog izlivanja nafte, ribarskim brodovima bilo je zabranjeno ribarenje i to od ušća Misisipija, pa sve do Floride, što je bio dodatni udar na zaradu u državi koja spada među najsiromašnije u Americi.
U Meksičkom zalivu je pronađeno 100-tinak tela velikih morskih sisara, ali koliko je kitova i delfina ubila najveća ekološka katastrofa u istoriji SAD-a, verovatno nikada neće biti precizno utvrđeno. Meksički zaliv se od posledica havarije još oporavlja.
Njegovo je dno, setimo se, bilo prekriveno slojem uginulih životinja i nafte koji je na određenim mestima bio debeo desetak centimetara. Katastrofa je poremetila lanac ishrane i najviše pogodila industriju ribe, uzgajališta školjkaša, kao i lov na kozice i škampe.
Foto: noaanews.noaa.gov
Tagovi
Meksički zaliv Ekološka katastrofa Odšteta Ekologija British Petroleum
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.