Pretraživanje tekstova
Josip Čuzi, iz Bačkog Monoštora, tvrdi da mu je glavni motiv da nauči da plete ribarske mreže bilo to što se time više niko ne bavi. On je odlučio da počne profesionalno da se bavi pletenjem mreža, jer je pre toga i sam bio profesionalni ribar, dodajući da će ih u Monoštoru uvek trebati, jer prema njegovim rečima - dok ima vode biće i ribara.
Selo Bački Monoštor, smešteno nedaleko od Sombora, nekada je bilo nadaleko poznato po ribarstvu i ribarima. Priča se da se tim poslom ranije bavila svaka druga kuća, iz koje su muškarci išli u ribolov, dok su žene su plele mreže i vrške. Međutim, situacija je, kako prenosi RTV, danas je potpuno drugačija - ribara nema, a mreže niko ne plete.
Ipak, jedan od retkih koji se i dalje bave tim zanatom je Josip Čuzi. Kako kaže, svoju prvu mrežu ispleo još kao petnaestogodišnjak, a da nauči da vezuje čvor trebalo mu je pet dana. On tvrdi da mu je glavni motiv da nauči da plete ribarske mreže bilo to što se time više niko ne bavi. Josip je odlučio da počne profesionalno da se bavi pletenjem mreža, jer je pre toga i sam bio profesionalni ribar, dodajući da će ih u Monoštoru uvek trebati, jer prema njegovim rečima - dok ima vode biće i ribara.
Pletenje mreža je pored Josipa naučio i njegov sin Marijan. Iako ima samo 14 godina, on svom ocu u poslu mnogo pomaže. Marijan, kaže da tokom leta, kada ne ide u školu, pomaže ocu tako što dele posao i dodaje da njegovim vršnjacima taj posao nije zanimljiv i nemaju volju da ga nauče.
Čuzi pravi čerence, mreže i meredove, za koje tvrdi da mogu da traju i po desetak godina. Glavni materijal je svileni konac, a alat igle i pločice koji mu pomaže da otvori na mreži budu jednake veličine. Josip objašnjava da se najpre uči vezivanje čvora, a potom se ravno plete, za čim sledi pletenje u krug, dodavanje, oduzimanje. On napominje da je zanat lep i ističe da ga nije teško naučiti ukoliko čovek ima volju, a posla ima stalno.
Na kraju Josip kaže da bi u tajne ovog zanata uputio još nekoga, ali naglašava da to mlade ljude to ne interesuje. On napominje da ni ovaj zanat nije odoleo savremenim trendovima, pa se sve češće i mreže pletu mašinski od najlona.
Foto: Stan Phillippe / Flickr
Izvori
Tagovi
Ribarstvo Ribolov Mreže Agroklub Pletenje mreža Čerenci Meredov Bački Monoštor Sombor Josip Čuzi Marijan Čuzi Vojvodina Srbija
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.