Pretraživanje tekstova
Samit će okupiti klјučne aktere iz regiona Zapadnog Balkana kako bi zajedno ukazali da se primenom principa cirkularne ekonomije naš region može transformisati u održivi i konkurentni.
Samit cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana biće održan 16. juna u Beogradu sa početkom u 10 časova u Privrednoj komori Srbije.
Samit će okupiti klјučne aktere iz regiona Zapadnog Balkana kako bi zajedno ukazali da se primenom principa cirkularne ekonomije naš region može transformisati u održivi i konkurentni, prenosi energetski portal.
"Prvi put na Zapadnom Balkanu organizujemo Samit cirkularne ekonomije čija je osnovna svrha da posle tri godine 'raspakujemo' Zelenu agendu za ZB i vidimo dokle smo došli po pitanju cirkularnosti privrede i industrije", rekao je direktor Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović za Tanjug.
Satnica je sledeća:
Prijavu učešća možete da otvorite na ovom linku.
Tagovi
Samit cirkularne ekonomije 16. jun Siniša Mitrović Zapadni Balkan
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.