Pretraživanje tekstova
Set izmena zakona iz oblasti životne sredine, koje uključuju i uspostavljanje Zelenog fonda, u narednim danima bi mogao da se nađe pred Vladom Srbije.
Set izmena zakona iz oblasti životne sredine, koje uključuju i uspostavljanje Zelenog fonda, u narednim danima bi mogao da se nađe pred Vladom Srbije, a zatim i u parlamentu pre izbora, rekao je danas pomoćnik ministra poljoprivrede i životne sredine Aleksandar Vesić.
Vesić je na skupu "Zelena ekonomija i novi zakonodavni okvir" rekao da bi Vladin odbor danas trebalo da razmatra izmene i dopune zakona o životnoj sredini i izmene i dopune zakona o upravljanju otpadom. "Iskreno se nadam da će doći sutra ili prekosutra na Vladu i u Skupšitnu po hitnom postupku pre eventualnog raspisivanja parlamentanirh izbora", rekao je on.
Ključne izmene Zakona o zaštiti životne sredine odnose se na osnivanje Zelenog fonda koji će biti budžetska linija, naveo je Vesić. "Osnivanjem ovog fonda na raspolaganju će nam biti određena sredstva koja smo u stanju da isprogramiramo unapred", rekao je Vesić i dodao da će morati da se radi na programiranju projekata.
Izmene Zakona o upravljanju otpadom pre svega se odnose na prenošenje Direktive EU o otpadu 98/2008, odnosno uređenje prestanka statusa otpada i prepoznavanje nus proizvoda u industriji kao sirovine, rekao je Vesić i istakao da u većini zemalja EU obojeni metali, staklo, hartija i plastika nemaju više status optada, dok se nus proizvodi iz prozivodnje više ne tretiraju kao otpad iz industrije. "Naša industrija je morala da zbrinjava taj otpad, a EU ga je koristila, što znači da su imali materijalnu dobit, dok je kod nas postojala šteta", rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine. Naveo je i da je tokom skrininga za poglavlje 27 o životnoj sredini Evropska komisija ocenila da je usklađenost Srbije na planu zakona u toj oblasti sa EU 50 odsto, a implementacija ispod 20 odsto.
U vreme donošenja seta zakona u oblasti životne sredine u Srbiji 2009. godine ocena Evropske komisije je bila da su propisi usklađeni 80 odsto sa evropskim, a pad stope usklađenosti se objašnjava promenom zakona EU u toj oblasti, dodao je Vesić te rekao da očekuje da pregovori o poglavlju 27 počnu do kraja godine ili eventulatno sledeće godine i da će verovatno dugo trajati. Prema njegovim rečima, uskoro se očekuje mišljenje Evropske komisije o postskrining dokumentu za poglavlje 27 koji joj je Srbija dostavila prošle jeseni, a koji će Beogradu omogućiti da otvori to poglavlje bez ispunjavanja dodatnih uslova.
Foto:pixabay.com
Tagovi
Zeleni fond Aleksandar Vesić Zelena ekonomija Direktiva EU Zbrinjavanje otpada Evropska komisija
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.