Pretraživanje tekstova
U srcu Italije, u mestu Rieti (pokrajina Lazio), od 18. do 21. novembra održava se Međunarodna konferencija nazvana: "Climate, last call".
Danas je naučna zajednica potpuno složna u mišljenju da je čovek svojim aktivnostima uticao na klimatske promene na Zemlji, pa tako uzrokovao širok spektar posledica koje se i sada manifestuju, a naročito su vidljive u poljoprivredi. Ugljen-dioksid, uz metan, najznačajniji je današnji uzročnik zagrevanja naše planete. Profesor Žan-Paskal van Ipersele, klimatolog sa vodećeg belgijskog univerziteta, naglasio je značaj brze reakcije: "Ukoliko bude nastavljen rast temperature, ako ne preduzmemo potrebne mere, možemo da očekujemo značajnije podizanje nivoa mora i promene u količinama padavina".
Imali smo priliku da pogledamo i karte padavina prema kojima u našim krajevima možemo da očekujemo drastičnije smanjenje padavina. Naravno da pri takvom scenariju mogu nastati i problemi u proizvodnji hrane i snabdevanju stanovništva vodom. Sa promenom klimatskih uslova može da se očekuje i pojava nekarakterističnih bolesti.
Najveći zagađivači odgovorni su za akumulaciju CO2 i sada i kroz istoriju industrije. Danas se vrši pritisak na Kinu, Indiju i druge velike zagađivače, ali odgovornost je na svim državama koje su to isto činile u prošlosti (Sjedinjene Američke Države, Evropa) jer problem nije samo ugljen-dioksid koji se oslobađa danas, već i akumulativne emisije tog gasa u poslednjih 100 godina.
Ima mnogo naučnih koncepata i rešenja za kontrolu rizika i prilagođavanje novonastalim uslovima. Jedino zajedničkim aktivnostima možemo da generišemo promene i osiguramo pritisak na strukture vlasti, a sve u cilju da bi industrija u budućnosti imala što manji uticaj na buduće generacije. "I političari imaju decu i moraju da razmišljaju na jedini ispravan način, jer imamo samo jednu planetu", naglasio je profesor Ipersele.
Metan je gas broj dva na skali uzročnika efekta staklene bašte. Rešenja postoje, a kako kažu, ona se sastoje u promeni koncepata, pre svega u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji, prvenstveno u segmentu promene ishrane životinja i u primeni veštačkih đubriva.
Tagovi
Poljoprivreda Ugljen dioksid CO2 Climate Last call Žan-Paskal van Ipersele Veštačka đubriva
Autor
Više [+]
Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rešenja, a s vremena na vreme, u trenucima inspiracije, nešto i napiše. :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!