Mladi preduzetnici su na takmičenju za najbolji projekat u poljoprivredi i prehrambenoj industriji predstavili rešenja za, između ostalih, pametno navodnjavanje, prevenciju bolesti u stočarskoj proizvodnji, a pobedila je bioragradljiva ambalaža.
U Master centru Novosadskog sajma od 7. do 9. novembra održan je SEE-IT samit, prvog međunarodni sajam informaciono-komunikacionih tehnologija. Kao deo ove prestžne manifestacije upriličeno je "Future agro challenge - National finals Serbia", takmičenje najboljih startapa u oblasti poljoprivrede i prerađivačke industrije.
U takmičenju je učestvovalo sedam malih firmi sa veoma kreativnim idejama kako uz pomoć ICT-a unaprediti poljoprivredu. O samom takmičenju više nam je rekla članica žirija Tatjana Kalezić, predsednica organizacije Srbija Start up:
"Cilj nam je bio da izaberemo najbolji startup koji će predstavljati Srbiju na svetskom finalu Future agro challenge sledeće godine u Grčkoj, u maju 2019. Žiriju nije bilo lako. Činili su ga predstavnici razvojnih agencija, malih i srednjih preduzeća, profesor sa FTN-a, menadžeri uspešnih start up-ova, kao i predstavnici naše organizacije. Odlučili smo da pobednik bude tim SOMA koje se bavi razvojem alternativne ambalaže. Oni u ostatke organskog otpada ubrizgavaju jednu vrstu stabilizatora koja je na bazi gljiva. Od toga proizvode ambalažu tri vrste čvrstine. Procenili smo da oni imaju potencijal za dalji razvoj pošto će kompanije koje se bave proizvodnjom i distribucijom hrane po ISO standardina 14001 i ostalim, uskoro morati da se preorjentišu na ovakve tipove ambalaže".
Pobednik je dobio nagradu u vrednosti od 2.000 €, ali verovatno da će mu važnije biti što će biti vidljiviji među startap zajednicom. "Podrška startapima bolja je nego ranije, ali ipak još nedovoljna", rekla je Tatjana Kalezić i dodala: "Prosečne investicije koje startapi dobijaju su između 50.000 i 100.000 evra, da li od fondova ili podrške države dok su u inostranstvu, od 300.000 do nekoliko miliona evra. Ovde se minimalni iznosi izdvajaju startapima za početak rada. Bitno je da utičemo na mlade ljude da vide svoju budućnost kroz preduzetništvo".
Nikola Stanojević je preduzimljivi 28-godišnjak. Po struci je molekularni biolog. Ima iskustva u startap svetu, a neko vreme je radio u Londonu na projektu iz oblasti zdravlja. Gajenje pečuraka bio je njegov hobi i strast. Tom proizvodnjom bavio se sa roditeljima u Knjaževcu. Sve počinje da se zahuktava početkom ove godine, kada je osnovana kompanija Soma. Čine je naučnici, biolozi i uzgajivači pečuraka, koji rade na inovacijama u njihovom uzgoju.
Počeli su sa radom na efikasnom sistemu za gajenje pečuraka za uzgajivače srednje veličine. Napravili su komoru za uzgoj pečuraka u kućnim uslovima nazvanu Mikodrom. Reč je o komori koja se može postaviti čak i u dnevnu sobu i da bude dovoljna za potrebe jedne porodice. Nastavili su sa proizvodnjom pečuraka koje se koriste kao suplementi u medicini. U toku istraživanja na optimizovanju uzgoja, otkrili su kako micelija pečuraka može biti od velike koristi u proizvodnji biorazgradive ambalaže.
"Na takmičenju smo pobedili sa biorazgradivim kutijama koje su napravljene od micelije i prave se od recikliranog celuloznog otpada: piljevine, novina, kartona, pa čak i platna. Oni se obrađuju u supstrat koji se presuje u kalupe. Potom se gljiva poseje u te kalupe. Zatim je sušimo i stabilišemo. Na kraju dobijamo proizvod koji je stabilan, hemijski inertan, biorazgradiv i potpuno neškodljiv za zdravlje. Reč je o ekološkog zameni za stiropor pošto je lagan, apsorbuje šokove i termoizolacion je", objašnjava Stanojević.
Ovaj materijal može da bude zamena za drvo, izolaciju, i ako se tretira na određeni način može da bude zamena za kožu. Stanojević kaže da će se u početku baviti proizvodnjom i prodajom kutija, a kasnije nameravaju da svoj patent prodaju po tipu licence kao i franšize.
Na Internetu ima puno definicija start up-a (startapa, a najmanje komplikovane se čine dve:
Tagovi
Autor