Supružnici Lamija i Adnan, povratnici iz Holandije u Bosnu i Hercegovinu, doneli su, što nije nimalo lako, sopstveni kapital, pregršt znanja, dobre volje i ideja
Priča nas vodi u selo Malkoč/Lučice iznad Fojnice u susednoj Bosni i Hercegovini, predeo predivan. Sama varoš se smestila između četiri planine, Vranice 2.112 m, sa najvišim vrhom Nadkrstac, na kojem se ujedno nalazi i čuveno Prokoško jezero, Zec 1.800 m, Zahora 1.400 m i Pogorelice 1.432 m, sa tri reke Željeznicom, Dragačom i istoimenom Fojnicom.
U hladu stoletne šume na rečici Kozica, udaljenoj oko 8 kilometara od grada, niz strme litice stena obrušavaju se u kristalno čistu vodu tri manja i dva veća vodopada, visine oko 20 metara. Istorijskih znamenitosti je mnogo, čak previše za ovu kratku reportažu.
Ljubaznu domaćicu Lamiju Džigal-Bektešević zatičem ispred nadaleko poznatog Franjevačkog samostana, sva u belom s belim šeširom na glavi i u društvu dečaka koji je došao iz Holandije sa svojim roditeljima, scena kao iz literature ili iz filmova Sergia Leonea. Dečak prilazi i gleda me prodorno, valjda zbog brade?! Trči do skulptura poslednje večere ispred samostana, vraća se te na holandskom pita Lamiju jesam li u rodu sa nekim od prikazanih apostolskih skulptura?
U sklopu samostana se nalazi i muzej sa izuzetno vrednim eksponatima, među kojima se izdvaja fojnička Ahdnama, povelja iz osmanskog razdoblja kojom je vojskovođa Mehmed II bosanskim franjevcima garantovao sigurnost i omogućio slobodno delovanje na zemlji koju je osvojio. Istorijski i heraldički vrlo vredan Fojnički grbovnik i drugo. Smjštena podno brda Prangija tu je i fojnička Atik džamija, poznata i pod imenom Devojačka džamija i Srednja koja je stara više od 470 godina, ovakve džamije lepe su za oko i dušu.
Kao što rekoh, moji domaćini su supružnici Lamija i Adnan, povratnici iz Holandije, doneli su, što nije nimalo lako, sopstveni kapital, pregršt znanja, dobre volje i ideja koje se nesebično materijaliziraju u srcu Bosne.
Iz guste šume pojavljuju se konji, nekoliko bosansko brdskih konja i jedan slepi konj kojeg su domaćini kupili i udomili, u svom pređašnjem ne tako lakom konjskom životu izvlačio je trupce po surovim bosanskim krajolicima i kao onaj dorat iz Ćopićeve priče uporno je tražio Radino utočište.
Anatomski konju se oba oka nalaze sa strane glave, zbog čega mu je vidno polje drugačije od našeg, tj. konji imaju vrlo široko vidno polje, zahvaljujući očima smeštenim sa strane glave, mogu da primete pokrete gotovo iz svih smerova, osim direktno ispred i iza sebe. Zato se konju prilazi sa strane ili s ramena, nikad direktno frontalno, niti otpozadi!
Da nastavim priču o ovom našemu konju mešancu, brigu kada je na ispaši, odnosno ulogu njegovog vodiča preuzima njegov potomak, predivno crveno ždrebe! Čin vredan svakog divljenja i poštovanja, gde nas priroda iznova ostavi začuđenima u svoj punoći svoje veličanstvenosti.
Kad smo kod empatije, a bogme i poslova koje treba završiti i poplaćati nadležni i BiH administracija mogla bi bolje da podrži ovakve mlade ljude, čisto da ne ugasne entuzijazam svih onih koji pate za svojom rodnom grudom i koji bi takođe da slede put Lamije, Adnana i njihove dece.
Crtica iz Tiškovca: Zaboravljeno selo u dva kantona i dvije države
Oni ovde nameravaju da ponude različite projekte, koji uključuje očuvanje bosanskog brdskog konja. Već su napravili turističku ponudu. Ergela Fojnica nudi turu kolima koja vuku konji od Vladića vrha do slapova Kozice.
O idejama i mislima koje sam razmenio sa ovim predivnim ljudima drugom prilikom, samo se nadam da će me nadležni kojih se ovo tiče preteći i učiniti nešto konkretno pre moje druge priče!
Tagovi
Autor