U ruralnom turizmu razvoj treba da počne što je moguće skromnije, kako bi se izbegle loše i nepotrebne investicije.
Uspešan razvoj seoskog turizma zahteva da se prate savremeni svetski trendovi i primenjuju iskustva najboljih turističkih operatera u ovoj oblasti. Pored toga, kako navodi savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Prokuplje Miljan Milojić, uspešan razvoj ovog turizma zahteva osmišljen marketing sa posebnim aranžmanima za boravak turista u ruralnim oblastima, za formiranje njihovih uzbudljivih doživljaja i, uopšte, za njihovo doživljavanje karakteristika i vrednosti seoskog načina života u ekološki zdravim sredinama.
"Takođe, uspešan razvoj seoskog turizma zahteva i koncipiranje moderne turističke ponude, koja sadrži, pored ostalog i turističku animaciju kao njen bitan strukturni element, bez kojeg se uspešan razvoj etno turizma danas ne može ni zamisliti", kaže Milojić i dodaje da se turistička animacija danas pojavljuje kao jedan od bitnih faktora koji je direktno u funkciji turističkog razvoja.
Za razvoj turizma u ovakvim područjima potrebno je, pre svega, turističko znanje, kao uopšteno iskustvo turističke prakse u ruralnim sredinama, neophodno za usmeravanje svih aktivnosti u cilju razvoja turizma. Turističko znanje podjednako je važno kako za turističke organizacije i menadžerske strukture, tako i za domicilno seosko stanovništvo i njihova domaćinstva koja su opredeljena i pripremljena da se bave prijemom gostiju i razvojem seoskog turizma.
"Adekvatan kvantum ovog znanja o razvoju seoskih područja podrazumeva elementarno znanje o turističkom lokalitetu, prikazano kao mapa resursa, koja predstavlja evidenciju i jasan pregled resursa, na osnovu kojih se vrši procena raspoloživih turističkih kapaciteta određenog etno područja i, na bazi toga, usmeravanje svih aktivnosti koje doprinose ne samo privlačenju turista, nego i kvalitetu njihovog boravka na određenom području", rekao je savetodavac.
U izradi mape resursa mora da se pođe, pre svega, od prirodnih vrednosti ovih područja čija evidencija treba da sadrži najbitnije elemente, kao što su: nadmorskavisina, položaj sela, klimatski faktori, opis flore i faune, vodotokovi i druge speciičnosti koje postoje u datoj regiji.
"Uloga i značaj turističkog znanja ogleda se u sinergetskom efektu svih aspekata i dimenzija aktivnosti, koje su usmerene na uspešan razvoj turizma u seoskim područjima", navodi on i dodaje da ostvarivanje takvog efekta podrazumeva interdisciplinarni pristup sagledavanja optimalnih rešenja, odnosno svih mogućnosti razvoja ruralnih resursa, prirodnih i antropogenih, sa celokupnom infrastrukturnom osnovom i raznovrsnim objektima za smeštaj, kao i njihovog ukomponovanja sa turističkom suprastrukturom (ugostiteljski objekti, zabavni servisi različitih namena,itd.)
Značaj turističkog znanja, zapravo, svodi se na jednostavnu formulaciju: ruralnu ponudu učiniti atraktivnom za turiste.
Da bi se to sprovelo potrebna je, pre svega, priprema i opremanje domaćinstva i njegova saglasnost, jer, kako stručnjak navodi, znanje o prirodnim i antropogenim resursima nije dovoljno ukoliko lokalno stanovništvo, u licu konkretnih domaćinstava, nije pripremljeno za otvaranje turističke ponude. Uporedo s tim, polazeći od domaćeg i stranog iskustva i stručne prakse, treba ukazati na ekonomsku opravdanost bavljenja ovom delatnošću, kako na individualnom, tako i na makro planu.
Glavni oslonac za intenzivni razvoj seoskog turizma mora da budu mladi članovi domaćinstva koji su, kako kaže, kroz školski obrazovni sistem (srednje stručne škole i strukovne studije), dobili teorijsku bazu za obavljanje turističkih poslova u ruralnoj sredini. Tako će se stvarati povoljne mogućnosti za prevazilaženje sadašnjih upečatljivih problema koji koče dalji razvoj ovog vida turizma u Srbiji, kao:
U etno turizmu razvoj treba da počne što je moguće skromnije, kako bi se izbegle loše i nepotrebne investicije. Pri tome, za postizanje najboljeg razvoja treba koristiti tuđa iskustva, vodeći računa o speciičnostima datog područja.
"U skladu sa utvrđenim planom i programom razvoja, pripremljena seoska domaćinstva za otvaranje turističke ponude, najpre treba da budu angažovana na lakše aktivnosti koje su na selu, manje-više uobičajene", rekao je Milojić i dodao da je najpre potrebno animirati i usmeriti goste na kraće i zanimljive izlete, vezane za odlazak u atraktivna seoska područja i boravak u prirodi, a zatim njihovo uključivanje u razne druge aktivnosti (sportske, kulturne, zabavne, rekreativne, itd.).
Sve te turističko-animativne aktivnosti treba da budu inicirane i pokrenute od strane domaćina, kroz spontanu i nenametljivu interpersonalnu komunikaciju između domaćina i turista, kao i između samih turista. Domaćin (i svi članovi domaćinstva, prema svojim mogućnostima), se tako pojavljuje ne samo kao čovek koji ukazuje gostoprimstvo, nego i kao animator, uz aktivno učešće samih turista, sve sa ciljem da turisti budu zadovoljni, sa nezaboravnim utiscima i doživljajima.
"Takvu svoju ulogu domaćin će uspešno ostvarivati ako je kroz razne oblike turističke edukacije ili u prethodnoj komunikaciji sa turističkim organizacijama, stekao neophodno turističko znanje, a posebno znanje o ulozi turističke animacije u savremenoj turističkoj ponudi", rekao je Milojić.
Takvo znanje, čak i na elementarnom nivou, doprinosi izgrađivanju shvatanja o tome da je turistička animacija, pored smeštaja i ishrane, važan strukturni elemenat savremene turističke ponude koji ima svoju cenu, a koji turiste ispunjava zadovoljstvom, čineći ih duhovno bogatijim.
Podsetimo, etno turizam postao je popularan svuda u svetu, pa američki stručnjaci u ruralnom turizmu tvrde da situacija nije nimalo neuobičajena. Dosta urbanista želi da pobegne iz grada, da boravi u prirodi sa domaćim životinjama, spava na svežem vazduhu i da se jednostavno opusti. Ekonomisti za poljoprivredu koji su pratili popularnost ruralnog turizma tokom pandemije dali su prognozu da bi to mogao da postane dugoročni trend.
Izvori
Tagovi
Autor