Pretraživanje tekstova
U Srbiji je od januara do novembra prošle godine boravilo 2,26 miliona turista, što je za 11 odsto više nego u istom periodu 2014. godine
U Srbiji je od januara do novembra prošle godine boravilo 2,26 miliona turista, što je za 11 odsto više nego u istom periodu 2014. godine, objavila je Turistička organizacija Srbije.
Od ukupnog broja, oko 1,2 miliona su domaći turisti čiji je broj povećan za 12 odsto. Srbiju je u tom periodu posetilo oko milion stranaca, što je rast od 10 odsto u odnosu na 2014. godinu.
U prvih 11 meseci 2015. godine ostvareno je 6,2 miliona noćenja, devet odsto više nego u istom periodu 2014. Od toga su domaći turisti ostvarili 3,8 miliona noćenja, što je rast od osam odsto, a strani turisti su imali 2,2 miliona noćenja, što je povećanje za 12 odsto.
Mereno brojem noćenja, domaći gosti su najviše boravili u banjama i na planinama, dok su stranci najviše posećivali Beograd.
Od izabranih turističkih mesta, mereno brojem ostvarenih noćenja domaći turisti od januara do novembra 2015. godine najviše su boravili u Vrnjačkoj Banji, zatim slede Zlatibor, Kopaonik, Beograd.
Strani turisti su najviše noćili u Beogradu, gde je zabeleženo 1,1 miliona noćenja, sa rastom od 13 odsto u odnosu isti period 2014. godine, zatim slede Novi Sad, Zlatibor, Vrnjačka Banja.
Najviše noćenja u u prvih 11 meseci 2015. godine ostvarili su turisti iz Bosne i Hercegovine (178.258 noćenja, 17 odsto više u poredjenju sa periodom januar-novembar 2014. godine), zatim slede turisti iz Crne Gore, Rusije, Nemačke.
Foto: pixabay.com
Izvori
Tagovi
Turistička organizacija Srbije Turizam Turisti Srbija Noćenja
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!