Pretraživanje tekstova
U vojvođanskom selu Kolut jedan zaljubljenik u prirodu već više od 30 godina brine o životinjama stvorivši za njih rajsko mesto za život i prvi zoološki vrt u našoj zemlji. U vrtu se nalazi preko stotinu životinjskih vrsta, a tu žive čak i neke retke životinje kojih nema nigde više u ovom delu Evrope.
U vojvođanskom selu Kolut, koje se nalazi u između Bezdana i Bačkog Brega, pre 30-ak godina, osnovan je prvi privatni zoološki vrt u Srbiji. Kako prenosi RTS, posetioci u njemu mogu videti: flamingose, medvede i retke ptice kojih nema ni u zemljama u okruženju. Taj vrt više podseća na prirodni rezervat, zato što je sve podređeno životinjama, pa ljubitelji prirode tu rado dolaze.
Kako objašnjava vlasnik ovog ZOO vrta Milan Mirić, u početku je samo donosio domaće životinje u porodično dvorište da bi ih lečio i brinuo o njima. S vrmenom je životinja bilo sve više, a prostora sve manje, te je Milan napravio sopstveni zoološki vrt. Tamo se sada nalaze životinje iz celog sveta. Mirić ističe da su u vrtu zastupljene sve najvažnije grupe životinja. Tu su ptice sekretari, inače jedini primerci u ovom delu Evrope, zatim palm kakadu papagaj koga nema u ovom delu našeg kontinenta. On dodaje da na primer Mađarska, koja u njenih 13 zooloških vrtova, nema nijedan primerak tog palm kakadua.
Milan Mirić napominje da mu je vrlo teško da izdvoji omiljenu životinju. Međutim, oni koji navrate u njegov vrt zapaziće da mu je Bobo, retka ptica sekretar, najveća slabost jer je samo njemu dozvoljen ulazak u kuću, pa čak i ručak u kuhinji. Milan je i vlasnik i radnik, prodavac karata i veterinar. On više od 30 godina nije otišao ni na odmor, ni na bolovanje, a naglašava da se pored svih tih problema i odricanja, ni sa kim ne bi menjao.
Mirić se s osmehom priseća jedne anegdote kada je mečka Seka pobegla iz kaveza i ušla u obližnju diskoteku prepunu ljudi. On kaže da su posetioci medveda prepoznali, rekavši da je to Mikijev medved, pa su ga častili kolom i slikali se sa njim, dodavši da se na sreću na kraju sve lepo završilo jer je on u 4 sata ujutru došao kući sa medvedom i zatvorio ga u kavez.
Posetilaca je najviše u periodu od aprila do oktobra, a prava retkost su dani kada nema nikoga. U vrtu se danas nalazi preko 100 različitih životinjskih vrsta iz celog sveta. U proleće, kada otopli, najviše dolaze deca iz osnovnih škola Sombora i okoline, a često navraćaju i ljubitelji prirode, kao i svi oni koje put tamo slučajno nanese.
Izvori
Tagovi
ZOO vrt Životinje Milan Mirić Kolut Bezdan Bački Breg
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.