Sinonim: - | Engleski naziv: Sesame | Latinski naziv: Sesamum indicum L.
Susam je kultura tropskih i subtropskih područja. Među uljaricama, seme susama ima najveći procenat ulja, koji se kreće između 50 i 60 %. Seme sadrži oko 20 % belančevina i oko 18 % ugljenih hidrata, važnih mineralnih materije i vitamina. Koristi se u prerađivačkoji industriji i za proizvodnju margarina. Susam ima kratku vegetaciju, pa se uspešno može uzgajati u postrnoj setvi, što omogućuje bolje korištenje zemljišta i profitabilniju proizvodnju. Dobra je pretkultura za većinu drugih kultura jer ranije sazreva, ne ostaju veći žetveni ostaci, nema zajedničkih bolesti i štetočina s većinom drugih kultura, a pri dobroj agrotehnici zemljište ostaje čisto od korova i plodno.
Susam ima vretenast korenov sistem, slabije razvijen i manje usisne snage. Stabljika je visoka do 1,5 m, na poprečnom je preseku četvorougaona ili osmougaona, najčešće obrasla dlačicama i slabije se grana. List ima dugu petljku, izduženu i celovitu lisku obraslu dlačicama. Cvetovi se razvijaju u pazusima listova, bele su, ružičaste do ljubičaste boje. Cvetanje može trajati preko mesec dana. Plod je tobolac dug oko 3 cm, na bazi okruglast, u nastavku spljošten, vrh završava šiljkom. Na jednoj biljci može biti od 50 – 100 tobolaca. U tobolcu se razvija 50 ili više semena koje su jajastog ili eliptičnog oblika. Masa 1 000 semena iznosi oko 3 g, a hektolitarska masa kreće se oko 60 kg.
Minimalna temperatura za klijanje iznosi 15 °C. Najpovoljnije temperature za klijanje i nicanje su oko 25 °C. Optimalna temperatura za klijanje iznosi 30 °C.
Susam je biljka kratkog dana, pa ga treba uzgajati u području s kratkim danom i omogućiti mu što bolje osvetljenje, što se postiže pravilnom gustinom biljaka, povoljnim razmakom između redova i u redu kao i biranjem položaja s boljim nagibom i okrenutosti prema osvetlenju.
Potrebe za vodom nisu velike i dosta dobro podnosi sušu. Najveće potrebe za vodom ima od nicanja do cvetanja. Ako suša potraje dugo, a nema navodnjavanja, dolazi do većeg smanjenja prinosa.
Laka i plodna zemljišta dobre strukture obezbeđuju dobar rast i razvoj susama i dobre prinose. Odgovaraju mu zemljišta slabo kisele ili neutralne reakcije.
Budući da se susam dosta kasno seje i ima kratku vegetaciju, najbolje ga je sejati u postrnoj setvi iza kultura koje se rano ubiru (rani krompir, uljana repica, ječam, grašak za zrno i pasulj). Za semensku proizvodnju valja preporučiti gajenje susama kao glavne kulture, a tada mu mogu prethoditi različite kulture poput žitarica, zrnenih mahunarki, krmne kulture, pamuk i dr.
Iza ranih pretkultura zemljište se odmah nakon žetve ore na 10 cm dubine i istanjira. U prvoj polovini avgusta ore se na dubinu od 20 cm i poravna, a u jesen se obavlja duboko oranje. Ako mu prethode kasne pretkulture, obavlja se samo jesenje duboko oranje. Na kraju zime ili početkom proleća, kada se zemljište dovoljno prosuši, zatvara se zimska brazda. Najbolje je zemljište za setvu pripremiti setvospremačom.
Za glavnu setvu susama, na osrednje plodnim zemljištima, treba osigurati oko 80 kg/ha azota, 90 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalijuma. Polovinu fosfornih i kalijumovih đubriva dodajemo u osnovnoj obradi zemljišta, a drugu polovinu u pripremi zemljišta za setvu. Azot se takođe dodaje u dva navrata, polovina u osnovoj obradi, a druga polovina u pripremi zemljišta za setvu.
Susam se seje kad se temperatura poveća na 15 – 20 °C (sredina maja). Susam za proizvodnju semena najbolje je sejati u glavnoj setvi na međuredni razmak od 45 cm, a onaj namenjen tržištu u postrnoj setvi na međuredni razmak od 25 cm. Dubina setve iznosi 1,5 – 2 cm. Seje se sejalicama za sitnosemene kulture s oko 5 kg/ha semena. Pri razmaku redova 45 cm, razmak u redu je oko 7 cm, a pri razmaku od 25 cm između redova, razmak u redu je oko 10 cm, a sklop oko 400 000 biljaka/ha.
Susam ima jako sitno seme, pa je obavezno potrebno odmah nakon setve obaviti valjanje, kako bi se uspostavio bolji kontakt semena i zemljišta kao i tako brže i bolje upijanje vode, što će znatno ubrzati, poboljšati i ujednačiti nicanje i klijanje. Ako padne jača kiša, pa se oblikuje pokorica, potrebno je je pravovremeno razbiti lakim ili rotacionim drljačama. U širokorednoj setvi moguće je pravovremenom kultivacijom uništiti korove između redova, a u redu okopavanjem ili pljevljenjem. Ako je sklop pregust, obavlja se proređivanje kada biljke oblikuju 4 do 6 listova. Prihrana se obavlja pred početak cvetanja s kultivacijom. Tamo gde postoji mogućnost navodnjavanja, u slučaju suše, treba navodnjavati.
Susam se žanje u prvoj polovini septembra. Nejednako i dugo sazreva i osipa se, pa je teško utvrditi pravi rok setve. Žetvu je najbolje obaviti kombajnom kada dozriju tobolci na donjoj trećini stabljike. Za ovakvu žetvu moguće je obaviti desikaciju (izvodi se totalnim herbicidima kako bi se prekinula vegetacija, izjednačilo zrenje, smanjilo osipanje semena kao i olakšala i ubrzala žetva). Biljke se zatim vežu u snopove koji se pokriju da bi se samozagrevanjem omekšali nedozreli tobolci i da bi otpalo vršno lišće. Zatim se izlažu suncu i vetru kao i tako sazrevaju. Nakon 10 – 15 dana većina tobolaca puca i seme se istrese na foliju, ceradu ili betonsku podlogu.
Prinosi susama su prilično niski i kreću se oko 500 kg/ha. Uz savremenu tehnologiju moguće je postići prinos veći od 1.500 kg/ha. Susam ima sitno seme, pa ga treba sušiti da ima manje od 8 % vode, kako bi se uspešno moglo čuvati u skladištu.
Izvor: Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2
BJELOSJEMENI
ŽUTOSJEMENI
Rekordno vruće leto u Francuskoj uticalo je i na cene i dostupnost nekih od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, od kojih neki predstavljaju i ponos Francuske, kao što su određene vrste čuvenih sireva. Drugo po redu najtoplije leto od kako se zvanično meri temperatura, sa 33 vrela dana i čak 62.00...
Suša je desetkovala prinose u atarima Bačke Palanke, zbog čega, kako kažu tamošnji ratari, neće biti računice u ratarstvu u ovoj proizvodnoj sezoni. Nisu ratari zadovoljni ni ponuđenim otkupnim cenama, koje za kukuruz iznose 18 dinara, a za soju nešto više od 50 dinara za kilogram. ”Biće ratari u mi...
Kritično je: Dugotrajna suša i rekordne temperature imaju vrlo negativan utjecaj na Sredozemlje, stoji u najnovijem izvješću Zajedničkog istraživačkog centra Komisije (JRC). Uskoro više!
U Banatu zbog suše trpe jesenji usevi a stradali su i pašnjaci, na kojima stoka nema više šta da ispase. Kako navode ovdašnji stočari, nedostatak hrane odrazio se i na količine mleka koja se dobija od krava i koza. Stočari koji se zasejali detelinu nemaju sada toliko izražen problem sa prehranom grl...
Od 1. decembra, sudeći prema pravilniku koje je Ministarstvo poljoprivrede donelo u avgustu, dozvoljena koncentracija aflatoksina ponovo se spušta, sa 0,25 na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka. To je nivo koji važi u Evropskoj uniji. Ipak, proizvođači mleka tvrde da bi to ove godine bilo neizvodlji...
Vlada Srbije i lokalna samouprava Subotice različito tumače isti zakon o proglašenju suše, kao elementarne nepogode i ”kupuju“ vreme kako ne bi obeštetili poljoprivrednike koji su pretrpeli štetu zbog smanjenih prinosa i do 60%, rekao je juče član udruženja poljoprivrednika tog područja Marinko Kuju...
Stanje usjeva u Europi je doslovno - kako gdje. Dijelove kontinenta muči previše vlage, a dijelove suša. Prognoze prinosa su za sada u skladu s prosjekom. Izvor: JRC Mars
Prošle godine, u ovo vreme, cena crnog luka je bila i četiri puta manja. Na akcijama u marketima, crni luk prošle godine bio je i jeftiniji od 50 dinara, a sada je ta namirnica četiri puta skuplja. ”Ono što se dogodilo prošle godine, a rezultiralo sadašnjom cenom od 200 pa i više dinara za kilogram,...
Dugotrajna suša koja je ove godine pogodila Slavoniju ostavila je iza sebe teške posljedice. Jedna od najpotresnijih slika ove krize je presušeno korito rijeke Orljave u Požegi, vitalne vodene žile koja je napajala okolna naselja i poljoprivredna polja, piše 034portal. Snimljene fotografije prikazuj...
Kukuruz koji se navodnjava (Obudovac) potpuno bi bio suv da se ne navodnjva pošto se radi o pjeskovitom zemljištu. #kukuruz #suša
Iza topolskih voćara je teška voćarska sezona, prvo ih je u nekoliko navrata pogodio grad a potom jaka suša. Nektarina je uprkos tim problemima uspela da iznese koliko toliko solidan rod, ali oštećenja od vremenskih neprilika su i dalje prisutna a suša je uticala da plod ostane sitniji. Zbog toga pr...
