Pretraživanje tekstova
Morske alge u ishrani krava ne uzrokuju promene u ukusu mleka i mesa, a smanjuju emisije metana čuvajući planetu od globalnog zagrevanja.
Uvođenje morskih algi u ishrani krava održiva je i dugoročna metoda za smanjenje emisije gasova koji su glavni krivci za globalno zagrevanje, a nastaju podrigivanjem i nadimanjem ovih životinja.
Kako piše Guardian, istraživači su tokom pet meseci stavljali malu količinu tog sastojka u stočnu hranu. Daljim ispitivanjem otkrili su da je nov način ishrane doveo do smanjenja izbacivanja metana (CH4) u atmosferu i to za 82 odsto.
Njihovo otkriće temelji se na prethodnim istraživanjima koja su pokazala da vrste algi, Asparagopsis taxiformis mogu smanjiti metan tokom kraćeg vremenskog razdoblja.
"Sada imamo dokaze da njihovo uvođenje u ishranu goveda efikasno redukuje štetne gasove, a što se vremenom ne smanjuje", rekao je Ermias Kebreab, direktor Svetskog centra za hranu i vodeći naučnik ove studije sa Kalifornijskog univerziteta.
Metan nastaje kao nusprodukt probave, a proizvode ga mikrobi u crevima životinje za vreme probavljanja vlaknaste hrane, u procesu nalik fermentaciji. Njegova količina u atmosferi u poslednjoj deceniji XX i početkom XXI veka ostala gotovo konstantna, čak se i smanjivala. Ali, od 2007. je primećen novi snažan porast, a od 2014. vrlo snažan.
Ovaj gas jako utiče na efekt staklenika, mnogo jače od ugljen dioksida (CO2). Da bi se prirodno razgradio, potrebno je oko 12 godina što je prilično brže od CO2, kom je potrebno 120 godina. Međutim, CH4 apsorbuje više toplote zbog čega naučnici pretpostavljaju da je metan oko 25 puta jači od ugljen dioksida.
Sve ove činjenice su dovele do toga da aktivisti za zaštitu klime pozivaju na prestanak ili smanjenje konzumiranja mesa. Međutim, istraživači sa pomenutog univerziteta smatraju da bi postojeća proizvodnja te vrste hrane mogla da postane bolja za klimu dodavanjem morskih algi u ishrani stoke.
Pre dve godine odvojeno istraživanje Kebreaba i Brenoma Rokea, otkrilo je da njihovi dodaci smanjuju metan kod mlečnih krava, a testom je utvrđeno da ne utiču na ukus mleka. Novija istraživanja nisu utvrdila ni razliku u ukusu mesa.
Nije samo poljoprivreda kriva za emisije metana, tu su i fosilna goriva
Prema naučnicima, sledeći izazov je pronalazak dovoljne količine morskih algi za stočare.
"Imamo još posla, ali ovi nas rezultati itekako ohrabruju", zaključio je Roke.
Tagovi
Metan Ishrana krava Morske alge Naučno istraživanje
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.