Pretraživanje tekstova
Za sledeću godinu predviđen je pad izvoza svinjetine iz EU za čak 10 odsto. Razlog je ponovo Kina.
Rast izvoza svinjskog mesa iz Evropske unije biće znatno usporen jer se Nemačka suočava s trgovinskim ograničenjima nakon izbijanja afričke svinjske kuge (ASK).
Ova zemlja je najveći proizvođač svinjetine u EU, a zabranjena joj je trgovina sa glavnim zemljama uvoznicama, uključujući Kinu i Južnu Koreju i to nakon što je prošlog meseca otkriven ASK kod divljih svinja.
Kukuruz propada na poljima - zbog afričke svinjske kuge ne mogu u berbu
Smatra se da je bolest u saveznu državu Brandenburg došla iz zapadne Poljske, a prema najnovijim podacima potvrđeno je 49 slučajeva zaraze.
Nakon što je EK u prvoj polovini godine predvidela povećanje izvoza za 15 odsto, uključujući dupliranje količina za Kinu, ta je projekcija znatno promenjena. Očekuje se da će izvoz svinjskog mesa iz EU porasti za samo dva odsto tokom 2020. godine, navela je Evropska Komisija u izveštaju o kratkoročnim izgledima.
U svom prethodnom izveštaju iz jula, prognoziran je 10-procentni porast pošiljki svinjetine za celu godinu.
Ali, u ovoj nedeljnom objavljenom dokumentu navodi se kako će razvoj izvoza iz EU zavisiti od sposobnosti Nemačke da zaustavi bolest. Napominje se kako praznine u snabdevanju Kine i azijskog tržišta mogu delimično da popune Danska, Španija i Holandija.
U 2021. godini predviđa se pad izvoza od 10 odsto, delom i zbog očekivanog smanjenja kineske potražnje. U EK smatraju da se rast svejedno ne bi nastavio, čak ni kada ne bi bilo ASK-a u Nemačkoj jer Kina intenzivno obnavlja svoju proizvodnju svinja koju je takođe desetkovala ova bolest.
Dokaz je poslednji primer o kom smo već pisali na Agroklubu - farma na čak 12 spratova na kojoj će se uzgajati 840.000 svinja godišnje.
Proizvodiće 840.000 svinja godišnje na farmama sa 12 spratova
Iako je uzgoj razdvojen po spratovima opremljenim ventilacijskim sistemima, dizalicama za prevoz, kako se životinje ne bi mešale, ipak ovakvi intenzivni sistemi i dalje mogu biti leglo bolesti.
U proizvodnji svinjetine u čitavoj EU ove godine je predviđen pad od 0,5 odsto, u poređenju sa prethodnim izgledima za porast od 0,5 odsto. Očekivalo se da će izbijanje ASK-a u Nemačkoj umanjiti oporavak proizvodnje u trećem tromesečju, razdoblju kada je, s druge strane, oporavljena i potražnja nakon "zatvaranja".
"Bilo kakav rast proizvodnje u četvrtom tromesečju trebao bi doći tek iz Španije, Danske i Irske, koje su proširile svoja krda prošle godine, uključujući rasplodne krmače", tvrdi Komisija koja za sledeću godinu predviđa pad proizvodnje svinjskog mesa u EU za jedan odsto.
Tagovi
ASK Evropska Komisija Svinjetina Proizvodnja Kina Izvoz svinjetine Svinjsko meso
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.