Pretraživanje tekstova
Glavni izvor je stočna hrana iz zrna kojeg ima dovoljno. Ipak, cilj je smanjiti zavisnost EU od uvoznih proteina za stočnu hranu.
Evropska komisija je objavila najnoviji bilans stanja proteina za stočnu hranu u EU i dala prognozu o proizvodnji, trgovini u EU (uvozu i izvozu) kao i domaćoj upotrebi širokog spektra izvora ovih supstanci u ishrani životinja.
Prema dostupnim podacima za 2022./23; pretpostavlja se da će potražnja za hranom ostati stabilna na 72 miliona tona sirovih proteina. Uprkos nižoj dostupnosti kukuruza zbog suše, očekuje se da će samoodrživost EU za sve izvore ovih materija ostati na 77 odsto.
Glavni izvor je stočna hrna iz zrna kojeg ima dovoljno i predstavlja 42 odsto ukupne upotrebe hrane za životinje. Odnos svih uljarica predstavlja 27 odsto ukupne potrošnje proteina u hrani, a žitarica 21 odsto.
EU proizvodi samo 24 odsto sačme uljarica od količine koja je potrebna za ishranu stoke.
Razvoj proizvodnje biljnih proteina u EU donosi ekonomsku korist za poljoprivrednike i proizvođače hrane i stočne hrane, kao i niz ekoloških prednosti. Proteinski usevi doprinose fiksiranju atmosferskog azota u zemljištu.
Njihov razvoj i, uopšteno, smanjenje zavisnosti EU o uvezenim, koji se koriste za stočnu hranu visoko je na dnevnom redu već nekoliko godina, stoji u saopštenju EK u kojem dodaju da je sada relevantniji nego ikada, s obzirom na rat u Ukrajini i rekordno visoke troškove stočne hrane.
U svom Saopštenju o bezbednosti hrane EK je objavila nameru da preispita politiku i prioritete utvrđene u izveštaju o razvoju biljnih proteina u EU za 2018. godinu. Razvoj njihove proizvodnje i potrošnje biće među ciljevima Komisije u nadolazećim mesecima, poručuju.
Tagovi
Evropska komisija Biljni proteini Stočna hrana Zavisnot od uvoza Samoodrživost
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!