Evo na koje simptome treba reagovati i kada pozvati veterinara
Među uzgajivačima vrlo dobro poznat naziv crveni vetar ili vrbanac, jedna je od najneprijatnijih bakterijskih bolesti u uzgoju svinja. Iako nije nova, još uvek zna da se pojavi na farmama, često iznenađujući i iskusne farmere.
Uzročnik bolesti je bakterija Erysipelothrix rhusiopathiae, koja može dugo da preživi u životnoj sredini - u zemlji, stelji, stajnjaku, pa čak i u prašini u svinjcu. Osim toga, uzročnik je u krajnicima i početnom delu probavnog trakta zdravih svinja.
Jedan od najprepoznatljivijih znakova crvenog vetra su karakteristične romboidne (dijamantne) crvene mrlje na koži svinje. Ipak, simptomi mogu biti i podmukli, kao što su nagli porast telesne temperature (40-42 °C), slabost, gubitak apetita, životinje se odvajaju od krda, ubrzano disanje, krutost u hodu, povraćanje ili proliv.
Kod hroničnog oblika mogu se javiti oštećenja zglobova i srčanih zalistaka, što dugoročno smanjuje produktivnost i rast.
Stručnjaci navode da se ova bolest pojavljuje iz nekoliko razloga, kao što su klimatske promene jer toplija i vlažnija leta pogoduju razvoju bakterije, zatim veća gustoća populacije na manjim farmama, promena hrane, nepravovremena vakcinacija, kao i stresni uslovi držanja - nagle promene temperature vazduha i u svinjcima, loša ventilacija, premeštanje životinja. Inkubacija traje 1-5 dana, vrlo retko do 7 dana.
Od ove bolesti mogu da obole svinje svih rasa, dobi i pola, iako su svinje mlađe od godinu dana osetljivije na ovu bolest. Zbog toga je vrlo važno održavati dobre biosigurnosne mere, redovno čistiti objekte i sprovoditi vakcinaciju prema preporuci veterinara.
Dobra vest je da se crveni vetar u akutnom obliku relativno brzo leči ako se reaguje na vreme. Zbog toga je potrebno pozvati veterinara pri pojavi prvih simptoma! Najčešće se koriste standardni antibiotik penicilin, protivupalni lekovi i potpuna izolacija zaraženih jedinki. Uspeh lečenja zavisi od brzine intervencije odnosno - što kasnije započne lečenje, to je uspeh manji.
U hroničnom obliku terapija je teža, a posledice mogu biti trajne. Zbog toga je prevencija ključ uspešnog uzgoja. Tu su najvažnije mere: preventivno vakcinisanje svih kategorija svinja (već od dva meseca starosti), održavanje čistih i suvih prostora, izbegavanje prenaseljenosti, redovna dezinfekcija objekata i opreme, kao i dobra kontrola glodara.
Crveni vetar može da se proširi brže nego što mnogi misle. Ako se ne reguje odmah, gubici u tovu mogu biti značajni, a dugoročne posledice kod krmača i nerastova teško se saniraju. Uz to, bolest je zoonoza, što znači da se u retkim slučajevima može preneti i na ljude što je još jedan razlog da farmeri ne odlažu poziv veterinaru.
Evolucija svinja: Od neolita do globalne industrije i prerade svinjskog mesa
Meso takvih svinja uslovno je upotrebljivo za ljudsku ishranu (pod uslovom prokuvavanja ili sterilisanja), a treba pripaziti i na karencu nakon uvođenja lekova do klanja.
Osim čoveka, od ove bolesti mogu oboleti i različite druge vrste životinja, među ostalima konj, govedo, ovca, pas, kunić, kokoška, ćurka, guska, patka, morka, divlje životinje i ptice.
Tagovi
Autorka