Pretraživanje tekstova
Poljoprivrednici u Bajmoku, u nedostatku boljeg mesta, leševe uginulih domaćih životinja ostavljaju ispred nekadašnje kafilerije. Trajnog rešenja za ovaj problem trenutno nema, a dok se situacija ne poboljša, uginule životinje se odnose na takozvano stočno groblje u Subotici.
Poljoprivrednicima sa severa Bačke ozbiljne probleme zadaje uklanjanje uginulih životinja sa njihovih farmi i gazdinstava. I dok zakon izričito zabranjuje zakopavanje mrtvih životinja, kako javlja RTV, paori moraju i po nekoliko dana da čekaju dok iz Sombora ne stignu radnici "Proteinke" i odvezu leševe u somborsku kafileriju da bi ih tamo uništili.
Ivan Beretić, poljoprivrednik iz Bajmoka, objašnjava da se često dešava da ljudi uginule životinje ostavljaju ispred ulaza u nekadašnju kafileriju koja se nalazila u ovom mestu, a neretko se desi da ispred vrata kafilerije bude bačena odrasla svinja sa koje nepoznate osobe preko noći poskidaju i odnesu plećke i butove. Beretić dodaje da je to jezivo, napominjući da svima ostaje nepoznato ko to uzima i gde meso uginulih životinja na kraju završava.
Predsednik Udruženja seljaka u Subotici Arpad Kiš ističe da ovaj problem nije od juče i da već nekoliko godina nije pronađeno trajno rešenje. On tvrdi da situacija nije ništa bolja ni u okolnim mestima, jer su ljudi navikli da uginulu stoku ostavljaju ispred kafilerije, kao što su to nekada činili. Kiš napominje da je i to bolje umesto da paori bacaju mrtve životinje u kanale ili u žbunje, apelujući na nadležne da pronađu neko dugoročno rešenje za ovaj ozbiljan problem.
Međutim, kako tvrde u subotičkom JKP "Čistoća i zelenilo", prošle godine je odlukom čelnika grada Subotice posao uklanjanja i odnošenja uginulih domaćih životinja sa farmi poveren je ovom javnom komunalnom preduzeću. Procedura je takva da pre nego što uginula životinja bude odnesena, uginuće konstatuje nadležni veterinar, koji o tom slučaju sačinjava se zapisnik. Nakon toga radnici "Čistoće" leševa životinja odvoze na stočno groblje.
Dok ne bude pronađeno trajno rešenje za ovaj problem, Grad Subotica je u saradnji sa Republičkom veterinarskom inspekcijom i JKP "Čistoća i zelenilo" našla privremeno rešenje da se uginule životinje odlažu na mesto gde je nekada postojalo takozvano stočno groblje. S druge strane, prema Pravilniku o načinu razvrstavanja i postupanja sa sporednim proizvodima životinjskog porekla definisano je da grad ima obavezu da izgradi centar za sakupljanje ostataka uginulih domaćih životinja.
Foto: Tony Hanna / Flickr
Izvori
Tagovi
Kafilerija Deponija Uginule životinje Svinje Stoka Bajmok Vojvodina Subotica Arpad Kiš Ivan Beretić JKP Čistoća i zelenilo Republička veterinarska inspekcija
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.