Pretraživanje tekstova
Poljoprivrednici u Bajmoku, u nedostatku boljeg mesta, leševe uginulih domaćih životinja ostavljaju ispred nekadašnje kafilerije. Trajnog rešenja za ovaj problem trenutno nema, a dok se situacija ne poboljša, uginule životinje se odnose na takozvano stočno groblje u Subotici.
Poljoprivrednicima sa severa Bačke ozbiljne probleme zadaje uklanjanje uginulih životinja sa njihovih farmi i gazdinstava. I dok zakon izričito zabranjuje zakopavanje mrtvih životinja, kako javlja RTV, paori moraju i po nekoliko dana da čekaju dok iz Sombora ne stignu radnici "Proteinke" i odvezu leševe u somborsku kafileriju da bi ih tamo uništili.
Ivan Beretić, poljoprivrednik iz Bajmoka, objašnjava da se često dešava da ljudi uginule životinje ostavljaju ispred ulaza u nekadašnju kafileriju koja se nalazila u ovom mestu, a neretko se desi da ispred vrata kafilerije bude bačena odrasla svinja sa koje nepoznate osobe preko noći poskidaju i odnesu plećke i butove. Beretić dodaje da je to jezivo, napominjući da svima ostaje nepoznato ko to uzima i gde meso uginulih životinja na kraju završava.
Predsednik Udruženja seljaka u Subotici Arpad Kiš ističe da ovaj problem nije od juče i da već nekoliko godina nije pronađeno trajno rešenje. On tvrdi da situacija nije ništa bolja ni u okolnim mestima, jer su ljudi navikli da uginulu stoku ostavljaju ispred kafilerije, kao što su to nekada činili. Kiš napominje da je i to bolje umesto da paori bacaju mrtve životinje u kanale ili u žbunje, apelujući na nadležne da pronađu neko dugoročno rešenje za ovaj ozbiljan problem.
Međutim, kako tvrde u subotičkom JKP "Čistoća i zelenilo", prošle godine je odlukom čelnika grada Subotice posao uklanjanja i odnošenja uginulih domaćih životinja sa farmi poveren je ovom javnom komunalnom preduzeću. Procedura je takva da pre nego što uginula životinja bude odnesena, uginuće konstatuje nadležni veterinar, koji o tom slučaju sačinjava se zapisnik. Nakon toga radnici "Čistoće" leševa životinja odvoze na stočno groblje.
Dok ne bude pronađeno trajno rešenje za ovaj problem, Grad Subotica je u saradnji sa Republičkom veterinarskom inspekcijom i JKP "Čistoća i zelenilo" našla privremeno rešenje da se uginule životinje odlažu na mesto gde je nekada postojalo takozvano stočno groblje. S druge strane, prema Pravilniku o načinu razvrstavanja i postupanja sa sporednim proizvodima životinjskog porekla definisano je da grad ima obavezu da izgradi centar za sakupljanje ostataka uginulih domaćih životinja.
Foto: Tony Hanna / Flickr
Izvori
Tagovi
Kafilerija Deponija Uginule životinje Svinje Stoka Bajmok Vojvodina Subotica Arpad Kiš Ivan Beretić JKP Čistoća i zelenilo Republička veterinarska inspekcija
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 4 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.