Pretraživanje tekstova
Na ovim punktovima obavlja se ručno ili mašinsko prskanje vozila pomoću ručnih ili motornih pumpi, što omogućava temeljnu dezinfekciju celokupnog transportnog sredstva.
S obzirom na lošu epizootiološku situaciju u Mađarskoj i Slovačkoj i visok rizik od unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju iz ovih zemalja, Ministarstvo poljoprivrede, preduzelo je pojačane mere biosigurnosti i postavilo dezobarijere za teretna i putnička vozila na graničnom prelazu Horgoš.
"Sva vozila koja iz Mađarske ulaze u Srbiju preusmeravaju se na dezobarijere radi sprovođenja neophodnih mera dezinfekcije. Dodatno, na pomenutom graničnom prelazu pripremljeni su i posebni punktovi za detaljniju dezinfekciju transportnih sredstava", saopštilo je Ministarstvo poljoprivede.
Na ovim punktovima obavlja se ručno ili mašinsko prskanje vozila pomoću ručnih ili motornih pumpi, što omogućava temeljnu dezinfekciju celokupnog transportnog sredstva. Iz resornog ministarstva još jednom apeluju na sve držaoce životinja, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i primenjuju rigorozne biosigurnosne mere.
"Napominjemo da je strogo zabranjen uvoz goveda, svinja, ovaca i koza, kao i proizvoda životinjskog porekla, uključujući i hranu koja je namenjena za konzumiranje od
strane putnika ako u sebi sadrži proizvode životinjskog porekla, a iz zemalja u kojima su potvrđeni slučajevi bolesti ili se sprovode mere u restriktivnim područjima."
Kako dodaju, Ministarstvo poljoprivrede nastavlja da prati situaciju i preduzima sve mere za sprečavanje unošenja bolesti slinavke i šapa u Srbiju. Za dodatne informacije o samoj bolesti slinavke i šapa, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti, građani se mogu obratiti nadležnim veterinarskim stanicama ili Upravi za veterinu na brojeve telefona: 011/31-17-100, 011/28-56-106 i 064/86-80-016.
Mađarska i Slovačka prijavile nove slučajeve slinavke i šapa
Podsetimo, resorno ministartvo je 21. januara 2025. godine donelo Naredbu o merama za sprečavanje unošenja slinavke i šapa (“Službeni glasnik RS 6/2025”), koja propisuje pojačanu kontrolu životinja proizvoda životinjskog porekla i hrane za za životinje iz zemalja sa potvrđenim slučajevima, obavezno prijavljivanje svih sumnjivih slučajeva veterinarskim službama i troge mere biosigurnosti na farmama, uključujući dezinfekciju, kontrolu ulaska i izlaska ljudi i vozila. U Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti. Poslednji slučaj u Srbiji registrovan je 1996. godine na teritoriji Kosova i Metohije.
Naslovna fotografija: AK grafika/MPŠV
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Slinavka i šap Dezobarijere Horgoš Dezinfekcija Visok rizik Ministarstvo poljoprivrede
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 2 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.