Potvrđen antraks u Hrvatskoj, uvedene hitne mere - kreće vakcinacija goveda

U Hrvatskoj je u petak, 18. jula, potvrđen prvi slučaj antraksa (bedrenice) kod goveda na području Vrlike. A prema jučerašnjim podacima Hrvatskog veterinarskog instituta, od tri uzorka uginulih goveda s područja Maovica koja su tokom subote i nedelje bila u obradi, dva su pozitivna na antraks, a jedan je negativan, javili su iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Podsećaju da danas (21. jula) na snagu stupa Rešenje o proglašenju bedreničkog distrikta u skladu s kojim se istog dana organizuje i vaksinacija na zahvaćenom području.

"Kako novi uzorci i rezultati laboratorijskih ispitivanja budu pristizali, pravovremeno ćemo, zajedno sa drugim institucijama, obaveštavati javnost o razvoju situacije", stoji u saopštenju.

Životinje obolele od ove bolesti se ne leče. Sprovode se mere kontrole koje uključuju odgovarajuće zbrinjavanje uginulih životinja, zabranu kretanja, biosigurnosne mere, čišćenje i dezinfekciju, kontrolu glodara i vakcinaciju podložnih životinja.

"Ne mogu ni zamisliti kako je stočarima u ovom trenutku. Verujem da im je svaki dan dug kao godina. Svi moramo ostati hladne glave", rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, David Vlajčić, podsećajući da se istovremeno bore s afričkom svinjskom kugom na istoku zemlje.

"Ne mogu ni zamisliti kako je stočarima u ovom trenutku. Verujem da im je svaki dan dug kao godina. Svi moramo ostati hladne glave", rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, David Vlajčić, podsećajući da se istovremeno bore s afričkom svinjskom kugom na istoku zemlje.

Zaprimljeno 13 uzoraka

Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području opštine Vrlika zaprimljena je 7. jula. Na osnovu ove informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašćeni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uputio na dalje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.

Do 18. jula sa svih objekata na kojima su vlasnici prijavili uginuća sprovedeni su u više navrata klinički pregledi životinja, obdukcija i patoanatomska dijagnostika te potrebna uzorkovanja. Do juče su potvrđena tri slučaja.

Neobjašnjiva uginuća stoke u Hrvatskoj - zaraza ili trovanje?

Iz Udruženja Hrvatski krški pašnjaci zatražili su ostavku ministra i svih odgovornih.

"Ovo je presedan, ovo je ogroman propust nadležnih na čelu sa ministrom poljoprivrede, koji se nije sve ovo vreme udostojio da dođe na teren i popriča sa ljudima ili pak pošalje nekoga od saradnika", ističu podsećajući da su sve ovo vreme iz Ministarstva i Veterinarskog instituta uveravali da je otklonjena sumnja na bilo kakvu zaraznu bolest.

Stočari tvrde i da su krave imale sasvim druge simptome koji ne odgovaraju antraksu. Jedan od spornih simptoma je nagla ukočenost odmah nakon smrti što kod antraksa nije slučaj.

"Nakon svega, nameće nam se pitanje možemo li uopšte verovati u to, poverenje je poljuljano itekako", stoji u reagovanju.

Šta je antraks?

Antraks je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore i od koje oboljevaju domaće i divlje životinje (goveda, ovce, koze, konji i svinje i divljač), kao i ljudi.

Dakle, reč je o zoonozi koja kod preživara ima brz tok i najčešće se ogleda iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti.

Kako pojašnjava hrvatska Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane, od simptoma se kod nekih životinja može pre uginuća primetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji i otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a iz telesnih otvora može se cediti nezgrušani tamni krvavi iscedak.

Životinje se zaraze antraksom unosom hrane (trava, seno) kontaminirane sporama ili udisanjem spora.

Nakon uginuća zaražene životinje, bakterija pri dodiru sa kiseonikom stvara spore. Spore koje zagađuju okolinu vrlo su otporne na spoljašnje uslove i mogu ostati u zemljištu decenijama, a u vodi preživeti do dve godine te su vrlo otporne na toplotu, hladnoću, dezinficijense i duge sušne periode. Prenos bolesti između životinja nije dokazan.